8 Radni život

Većina ima posao

U Danskoj većina odraslih ljudi radi. Ovo važi kako za muškarce tako i za žene.

Većina su plaćeni radnici u privatnim ili državnim preduzećima. No, postoji i velik broj samostalnih privrednika koji imaju svoja trgovine, restorane, kompanije, ili se bave poljoprivredom.

Nalaženje posla

Prije nego što počneš tražiti posao porazgovaraj sa savjetnikom za profesionalnu orijentaciju u opštinskom centru za zapošljavanje. Ukoliko si član sindikata ili fonda za nezaposlene* (a-kasse), možeš se obratiti za pomoć i savjet tamo.

Centri za zapošljavanje

Osnovni zadatak centra za zapošljavanje je da ti pomogne da nađeš posao. Tu se registruješ ukoliko si nezaposlen. Centri za zapošljavanje imaju kompjutere koje možeš koristiti za traženje posla, a zaposleni u centru će ti pomoći da pripremiš poslovni plan. Adrese centara za zapošljavanje možeš naći na www.jobnet.dk.

Više puteva do posla

Ti se sam moraš aktivno uključiti u traženje posla:

• Slanjem molbi na oglase za poslove raspisane u novinama i stručnim časopisima.
• Slanjem molbi kompanijama u kojima želiš raditi ili samoinicijativnim direktnim kontaktiranjem istih.
• Korištenjem poznanika koji su već zaposleni.
• Traženjem posla preko privatnih agencija za zapošljavanje.
• Traženjem posla preko interneta (biblioteke i centri za zapošljavanje obezbjedjuju besplatan pristup internetu).
• Objavljivanjem vlastitog oglasa u novinama ili na internetu.

Koje vještine već posjeduješ?

Da li ćeš odmah početi tražiti posao ili ćeš prvo ići na obuku ovisi o tvojoj stručnosti i starosti. Ukoliko nisi obučeni za bilo kakav posao, možeš početi sa obavljanjem poslova za nekvalifikovane radnike, a zatim po mogućnosti završiti par kraćih kurseva.

Kvalifikacije su neophodne

Da bi se našao posao u Danskoj, potrebno je posjedovati kvalifikacije i vještine koje odgovaraju dostupnim radnim mjestima. Mnogo radnih mjesta zahtijeva kratko- ili dugoročni period studiranja. Skoro svi poslovi zahtijevaju posebne vještine ili voljnost da ih stekneš. Ovo se takođe odnosi na radna mjesta za koja nije potrebno veće stručno obrazovanje, poput čišćenja ili rada u fabrici, no za koja se treba naučtiti puno različitih radnih funkcija. Isto važi i u slučaju da želiš otvoriti privatnu trgovinu ili preduzeće.

Važno je da se počne

Prvo radno mjesto možda neće biti posao iz snova i možda neće biti visoko plaćeno. Međutim, najvažnije je da se zaposliš. Čim se jednom zaposliš lakše ćeš moći da razviješ vještine i stekneš kvalifikacije tako da možeš tražiti bolji posao.

Obrazovanje i posao

Ukoliko imaš obrazovanje i govoriš danski, imaš odlične šanse da nađeš posao. U mnogim slučajevima može biti prednost ukoliko govoriš danski jednako dobro kao i maternji jezik.

Ukoliko imaš slabe kvalifikacije i ne govoriš dobro danski, pronalaženje posla može biti jako teško. Međutim, na raspolaganju ti stoje razne mogućnosti koje mogu povećati šanse za posao. Na primjer, možeš upisati jezički kurs, obaviti praksu u određenoj kompaniji ili se prijaviti za subvencionirani posao u javnom sektoru. Kasnije ćeš se zaposliti pod normalnim uslovima.

Molba i intervju za posao

Lakše je dobiti posao ukoliko solidno govoriš danski jezik. No, i sa dobrim kvalifikacijama traženje posla može potrajati. Može biti potrebno da napišeš puno molbi i da odeš na mnogo intervjua prije nego što se ukaže pravo mjesto.

Pismene molbe

Većina poslodavaca traži pismene molbe. Pomoć oko pisanja molbe za posao možeš dobiti u centru za zapošljavanje, sindikatu ili fondu za nezaposlene. Molba treba biti napisana na jednoj strani i u njoj trebaš navesti razlog zašto se prijavljuješ za taj posao, tvoje kvalifikacije i iskustvo i nešto više o sebi.

Nije loše da zajedno sa molbom pošalješ i svoju kratku biografiju CV, tj. pregled obrazovnih kvalifikacija, radnog iskustva i interesa u slobodnom vremenu. Takođe je dobro priložiti i fotokopije diploma, uvjerenja i preporuka bivših poslodavaca, sa prakse ili radnog aktiviranja.

Intervju za posao

Ako si pozvan na intervju za posao, važno je da se dobro pripremiš. Poslodavac će htjeti da objasniš u čemu si dobar, zašto si prava osoba za taj posao i kako ćeš pridonijeti razvoju kompanije.

Iskoristi mogućnost da tokom intervjua postaviš pitanja o onome što te interesuje u vezi radnog mjesta, kompanije i tvojih odgovornosti.

Na intervjuu će najvjerovatnije biti prisutno više lica. Jedno od njih može biti predstavnik zaposlenih.

Poslodavci smatraju sljedeće važnim:

Ugovor o radu

Ukoliko dobiješ namještenje, potpisaćete ugovor o radu. Ugovor sadrži podatke o najvažnijim odredbama i uslovima rada. To može da bude:

• opis poslova
• plata i radno vrijeme
• godišnji odmor
• radno vrijeme
• otkazni rok

Ako ostaneš bez posla

Osiguranje u slučaju nezaposlenosti

Kada se zaposliš, nije loše učlaniti se u fond za nezaposlene*, tzv. a-kasse. To će ti omogućiti da dobiješ pomoć i finansijsku podršku - naknadu za nezaposlene* u slučaju da ostaneš bez posla. Doprinosi uplaćeni u fond za nezaposlene mogu se odbiti od poreza.

Kao nezaposleno lice moraš ispunjavati određene uslove da bi ostvario pravo na nadoknadu za nezaposlene. Moraš biti član fonda za nezaposlene duže od godinu dana i moraš imate određeni broj sati rada. Precizne informacije možeš dobiti kod svog fonda za nezaposlene.

Obrati se Centru za zapošljavanje

Ukoliko ostaneše bez posla, moraš se prijaviti u centar za zapošljavanje u svojoj opštini prvi dan nakon što ostaneš bez posla.

Tamo ćeš biti registrovan kao osoba koja traži posao. Ukoliko si član fonda za nezaposlene, dobićeš karticu za nadoknadu, koju treba da pokažeš prilikom podizanja naknade u fondu za nezaposlene.

U slučaju da nisi član fonda za nezaposlene, možeš se prijaviti za gotovinsku ili startnu pomoć. Na gotovinsku pomoć imaš pravo ukoliko si živio u Danskoj sedam od proteklih osam godina. U suprotnom imaš pravo primati startnu pomoć ukoliko nisi u stanju da se izdržavaš. Startna pomoć je niža od gotovinske.

Traženje posla

Što je brže moguće i ne kasnije od mjesec dana nakon ostanka bez posla moraš pripremiti CV u kojem ćeš navesti obrazovne kvalifikacije, radno iskustvo, lične interese i vještine. Tvoja kratka biografija će biti dodana u državnu bazu podataka (jobbanken) centra za zapošljavanje na www.jobnet.dk. CV moraš sastaviti sam i ti imaš odgovornost za začnost podataka. Međutim, u centru za zapošljavanje ili fondu za nezaposlene možeš dobiti savjete oko sastavljanja.

Moraš biti na raspolaganju tržištu rada.

Moraš biti na raspolaganju tržištu rada. To znači da moraš tražiti posao i prihvatiti ponudu kada je bude bilo. Ako ne možeš sam naći posao, centar za zapošljavanje će ti pomoći da ga nađeš. Dužan si otići na intervjue za posao na koje budeš pozvan. I prihvatiti ponude za posao koje dobiješ od opštinskih vlasti u sklopu njihovog programa za radno aktiviranje*. Radno aktiviranje može da sadrži kurseve, praktičnu obuku ili subvencionirani posao.

Ako si u nedoumici, obrati se svom centru za zapošljavanje ili fondu za nezaposlene.

Dansko tržište rada

Dogovori - danski model

U Danskoj su mnogi radni uslovi i plate dogovoreni izmedju organizacija radnika i poslodavaca. To su kolektivni dogovori koje potpisuju sindikati i udruženja poslodavaca. Kolektivni dogovori sadrže pravila o plati, radnom vremenu, praksi, penziji, plati za vrijeme bolovanja i otkaznog roka. Danska nema tradiciju donošenja zakona u ovoj oblasti. Zato i govorimo o „danskom modelu tržišta rada“.

Dogovor o neodržavanju štrajka u periodu dogovora

Kad se postigne dogovor, nastupa period bez štrajkova. Između ostalog, to znači da se u tom periodu nisu dozvoljeni štrajkovi ni blokade rada. Ako dođe do konflikta, strane na tržištu rada moraju same da riješe problem bez uključivanja države u pregovore ili nalaženje rješenja.

37 sati sedmično

Uobičajeno puno radno vrijeme je 37 sati sedmično. Kao zaposleni imaš pravo na plaćeni odmor. Svi zaposleni imaju pravo na pet sedmica odmora godišnje. I muškarci i žene imaju pravo na porodiljsko odsustvo. Postoje strogi zakoni o radnim uslovima i zaštiti na radu. Djeci ispod 13 godina nije dozvoljeno da rade van kuće.

Sindikati

Tradicija

U Danskoj je tradicija da zaposleni budu članovi sindikata. Sindikati štite interese zaposlenih pred poslodavcima i obezbjeđuju im pristojne uslove rada i plate. Sindikat nije isto što i fond za nezaposlene.

Osiguranje prihvatljivih uslova

Tradicija je da se i poslodavci organizuju u svoja udruženja. Većina poslodavaca i njihovih udruženja rado sarađuje sa sindikatima.Oni zadovoljstvo radnika uslovima rada vide kao prednost. Istovremeno kolektivni dogovori osiguravaju stabilnost i sređene uslove u vezi porasta plata, štrajkova i radnog vremena.

Sloboda udruživanja

U Danskoj postoji sloboda udruživanja. Prema tome, zaposleni sam odlučuje da li će postati član sindikata ili ne. Zato poslodavci ne mogu da se pozivaju na članstvo u sindikatu kao razlog za zapošljenje ili otpuštanje nekog zaposlenog. I obrnuto, kolege ne mogu da zahtijevaju da budete član sindikata. Mnogi zaposleni odluče da postanu članovi onog sindikata koji ima kolektivni ugovor sa poslodavcem.

Obično su sindikati podijeljeni prema zanimanju i radnoj oblasti. Tvoj izbor sindikata će ultimativno zavisiti od tvog obrazovanja i oblasti u kojoj radiš. Kao član sindikata moraš plaćati članarinu.

Život na radnom mjestu

Centralna uloga radnog mjesta za većinu ljudi

Razlike među radnim mjestima u Danskoj su velike. Ali zajedničko za sve je da radna mjesta igraju veliku ulogu u životu većine ljudi. Dobar radni život, dobre kolege i dobri uslovi rada su karakteristika dobrog života.

Važnost kolegijalnih odnosa

Stvaranje ugodne radne sredine je u najvećoj mjeri odgovornost samih radnika. Kolegijalni odnosi ovdje igraju važnu ulogu.

Proslave i alkohol na radnom mjestu

Na najvećem broju radnih mjesta se ne smije piti alkohol tokom radnog vremena. Na izletima i proslavama, kako god, prihvaćena praksa je da se pije alkohol.

Odgovornost i inicijativa

Najveći broj poslodavaca očekuje od zaposlenih da rade samostalno i da pokazuju inicijativu. Uobičajeno je da su individualni radnici sami odgovorni za svoje područje rada. Na mnogim radnim mjestima rade zaposleni u timovima da bi odlučili kako će riješiti zadatke i podijeliti posao.

Problemi na radnom mjestu

Na radnom mjestu mogu nastati različiti problemi.Sigurnosni uslovi mogu biti loši. Možda se ne obraća dovoljno pažnja na zdravstveno stanje radnika. Radna atmosfera može biti loša, a možda čak ima i šikaniranja, izrugivanja ili prijetnji. To je naravno neprihvatljivo.

Većina radnih mjesta ima sindikalnog povjerenika*

Većina radnika bira sindikalnog povjerenika koji zastupa njihove interese pred poslodavcem. Sindikalni povjerenik je predstavnik sindikata na radnom mjestu.

Ako imaš problema na radnom mjestu ili smatraš da se prema tebi loše i nepravično postupa, kontaktiraj sindikalnog povjerenika. On može da pokrene slučaj kod poslodavca ili sindikata. Sindikalni povjerenik je zaštićen od otpuštanja sa posla i može zato da djeluje kao posrednik u konfliktima. Ako nemaš sindikalnog povjerenika, kontaktiraj sindikat ili direktno upravu preduzeća.

Nadzor nad radnom sredinom

Sačuvati sigurnu i zdravu radnu okolinu zajednička je odgovornost poslodavca i zaposlenih. Poslodavac je odgovoran za obezbjedjenje i održavanje normalnih zdravstvenih i sigurnosnih uslova za zaposlene. Zaposleni se moraju pridržavati sigurnosnih pravila koja se odnose na njihovo radno mjesto. Radna mjesta sa više od 10 zaposlenih moraju imati sigurnosnu organizaciju koja uključuje predstavnike zaposlenih i uprave preduzeća i koja preduzima odgovornost za svakodnevno zdravlje i sigurnost na poslu. Na radnim mjestima sa manje od 10 zaposlenih, poslodavac i zaposleni su zajedno odgovorni za sigurnu i zdravu radnu okolinu.

Predstavnik za zaštitu na radu*

Na mnogim radnim mjestima radnici biraju predstavnika za zaštitu na radu. Predstavnik za zaštitu na radu nadgleda uslove za rad i brine se da radnici ne rade na opasnim mašinama i opremi ili sa po zdravlje opasnim materijama bez odgovarajuće zaštitne opreme, kao i da ne budu izloženi stresu zbog posla.

Razgovaraj sa tvojim predstavnikom za zaštitu na radu ako misliš da radni uslovi nisu kakvi bi trebali biti. Isto kao sindikalni povjerenik, predstavnik za zaštitu na radu je zaštićen od otpuštanja sa posla.

Povrede na radu se moraju prijaviti

Svi poslodavci moraju osigurati svoje radnike od povreda na radu i ako dođe do povrede moraju je prijaviti Upravi za radnu okolinu* i Upravi za povrede na radu*. Osiguravajuće društvo poslodavca plaća odštetu radniku.

Ako se dogodi povreda na radu, slobodno možeš prijaviti Upravi za povrede na radu*. Važno je da povredu prijaviš u roku od godinu dana od kada je nastala. U suprotnom, možeš izgubiti pravo na odštetu.

Diskriminacija

Protivzakonita je diskriminacija na osnovu pola, uzrasti, hendikapa, rase, boje kože, religije, političkog stava, seksualne orijentacije, nacionalnog, socijalnog ili etničkog porijekla.

Danski parlament je donio zakon o osnivanju komisije za jednake mogućnosti koja se bavi temama seksualne diskriminacije. Za više informacija pogledaj www.ligenaevn.dk. Institut za ljudska prava je osnovao odbor za žalbe za etničku jednakost. Odbor se bavi temama diskriminacije na osnovu etničkog porijekla. Za više informacija pogledaj www.klagekomite.dk.

Svi slučajevi diskriminacije mogu se sudski goniti.

Ako si član sindikata i suočavaš se sa diskriminacijom na poslu ili pri traženju posla, kontaktiraj sindikat i zatraži njihovu pomoć.

Osnivanje sopstvenog preduzeća

Zakoni i pravila

Osnivanje preduzeća zahtijeva puno razmišljanja i priprema. Postoji niz zakona i pravila koja se moraju poznavati. Njihov cilj je da se građani i zaposleni zaštite od loših higijenskih uslova i povreda na radu i da se osigura da preduzeće neće počiniti poreske prevare.

Zatraži savjet i uputstvo prije nego što počneš.

Za pomoć se možeš obratiti uredu za privredu u svojoj opštini, savjetniku osnivanje samostalnih preduzeća, SKAT-u (danskim poreskim organima) i centru za zapošljavanje. Putem interneta možeš dobiti pregled savjetodavnih mogućnosti i informacija o zakonima, pravilima, finansiranju i drugim temama u vezi osnivanja vlastitog preduzeća. Za više informacija pogledaj www.virk.dk.

Fond za nezaposlene može te isto tako posavjetovati oko toga kako će osnivanje sopstvenog preduzeća uticati na tvoju mogućnost da tražiš naknadu za nezaposlene*.

Registracija preduzeća

Kao generalno pravilo, sva preduzeća moraju biti registrovana u Upravi za privredu i preduzeća. Međutim, to je dobrovoljno, ako je godišnji obrt manji od 50.000 DKK. Čim preduzeće bude registrovano, dobiće CVR broj (broj Centralnog privrednog registra), koji je identifikacijski broj za preduzeće. CVR broj će ti biti potreban kada se, na primjer, popunjava poreska prijava. Preduzeće možeš registrovati na stranici www.eogs.dk.

Dozvola za trgovanje prehrambenim i alkoholnim produktima

Sva preduzeća koja godišnje prodaju prehrambene proizvode u vrijednosti višoj od 50.000 DKK moraju biti registrovana u posebnom privrednom registru. U tom pogledu, prehrambeni proizvodi označavaju sve vrste prehrambenih proizvoda, pivo, vino, bezalkoholna pića i ostale namirnice bez obzira da li su u zatvorenom pakovanju.

Danski zakon o ugostiteljstvu i restoranima važi za sva samostalna preduzeća koja služe hranu i piće. Ta preduzeća mogu da budu restorani, kafići, diskoteke, picerije, ropštiljnice ili štandovi za hot dog.

Danski zakon o ugostiteljstvu propisuje pravila kojih se osobe i preduzeća moraju pridržavati kada zatraže dozvolu za trgovanje i piće. Ako podnosiš zahtjev za izdavanje dozvole za piće, moraš ispunjavati određene starosne uvjete i biti u mogućnosti da dostaviš finansijski poslovni plan.

Policija je odgovorna za izdavanje dozvola za trgovanje preduzećima bez dozvole za piće, dok su opštinske vlasti odgovorne za izdavanje dozvola za piće. Međutim, u Kopenhagenu dozvole za trgovanje izdaju opštinske vlasti.

Restoran može da podnese zahtjev za dozvolu za piće, a kuhinja restorana mora da ispunjava niz zahtjeva zdravstvenih službi.

Porez na prihod i porez na promet (MOMS)

Završne knjigovodstvene račune preduzeća moraš podnositi danskim poreznim organima, poznatim kao SKAT.

Osiguravanje zaposlenih

Ako tvoje preduzeće zapošljava ljude, moraš osigurati zaposlene.

Sada imam dva zaposlena

Mansur Sheik je došao iz Somalije u Dansku 1993. godine. Školovao se za zidara i sada je samostalan poduzetnik.

„Razmišljao sam o tome nekoliko godina prije nego što sam odlučio da otvorim sopstveno preduzeće. Mislio sam da će možda biti problema pošto Danci nisu navikli da neki doseljenik postane samozaposleni zidar. Međutim, to nije bilo tako. Strankama je najvažnije da napravite dobar posao i da date sve od sebe. Preko posla često dolazim u kontakt sa mnogo ljudi i shvatio sam da se Danci međusobno razlikuju, baš kao i svi ostali.

Sada imam dva zaposlena, jednog Danca i jednog Vijetnamca i radujem se što sam poslodavac. Moj savjet je: budite što jeste. Mnogo doseljenika se boji neuspjeha, no za to nema potrebe. Ima mjesta i za nas."