7 Škola i obrazovanje

Učenje je proces koji traje cijeli život

Narodno prosvjećivanje

Danska ima tradiciju narodnog prosvjećivanja* koja je stara koliko i sama demokratija u Danskoj. To je vezano za uvjerenje da je dobro obrazovano i informisano stanovništvo važan preduslov za uspješno funkcionisanje društva.

Svi imaju pristup mogućnostima za učenje tokom cijelog života. Ne samo unutar granica sistema obrazovanja nego i pohađanjem narodne više škole ili večernje škole*, praćenjem obrazovnih programa na radiju i TV ili pohađanjem kurseva na radnom mjestu.

Obavezno obrazovanje

Danska ima politiku od devet godina obaveznog obrazovanje. Djeca moraju imati nastavu čim napune sedam godina. Međutim, većina djece počinje ranije i polazi u predškolski razred sa šest godina.

Većina nastavlja obrazovanje nakon devet godina

Nakon devet godina osnovne škole svaki pojedinac odlučuje da li će nastaviti svoje školovanje. Budući da je sve manje i manje posla za ljude bez obrazovanja, najveći dio mladih ljudi se opredjeljuje za praktično ili gimnazijsko obrazovanje. Nakon toga slijedi više obrazovanje u kraćem ili dužem vremenskom trajanju.

Saradnja i učešće

Danski sistem obrazovanja se temelji na visokom stepenu slobode i zajedničkog odlučivanja. Od najnižih razreda pa do univerziteta učenici i studenti mogu da učestvuju u donošenju odluka o školi i obrazovanju. I nastavnici to očekuju od njih.

Pažnja se ne pridaje samo sticanju akademskog znanja nego i razvijanju sposobnosti kod učenika i studenata za komunikaciju i saradnju. Već u predškolskom razredu nastavnici uče djecu da rade u grupama i podstiču ih da zajednički rješavaju zadatke.

Na visokim školama studenti se često privatno okupljaju i rade zajedno u grupama da bi riješili postavljene zadatke.

Danski sistem obrazovanja

Osnovna škola

Narodna osnovna škola i privatne škole

Sva djeca imaju pravo na besplatno školovanje u danskim narodnim osnovnim školama. To obuhvata ponudu jednogodišnjeg predškolskog razreda iza kojeg slijedi devet godina osnovne škole, kao i fakultativni deseti razred.

Pored opštinskih osnovnih škola postoje i slobodne osnovne škole, privatne škole, gdje roditelji plaćaju školovanje. Slobodne osnovne škole mogu biti utemeljene na različitoj idejnoj osnovi od narodnih osnovnih škola, ali sa akademske i socijalne tačke gledišta djeca moraju učiti potpuno isto. Za dodatne informacije pogledaj www.friskoler.dk.

Dijete moraš sam upisati u školu

Djeca automatski pohađaju narodnu osnovnu školu u području gdje im porodica živi. Kada se dijete približi školskoj dobi roditelji dobijaju pismo u kojem ih škola izvještava kada dijete treba upisati u školu i upućuje im poziv da posjete školu. Isto tako možete odabrati i drugu osnovnu školu ili privatnu osnovnu školu. U tom slučaju na vama je da kontaktirate školu koju ste odabrali.

Sjeti se pri polasku u školu

Prije nego dijete krene u školu, dobićete pismo sa popisom praktičnih stvari koje će dijetetu trebati u školi, kao školska torba, pribor za pisanje i kutiju sa hranom.

Svrha narodne snovne škole

Dansko osnovno obrazovanje se temelji na Danskom zakonu o osnovnom obrazovanju. U svom uvodu zakon govori o svrhi osnovnog obrazovanja:

" § 1. Narodna osnovna škola mora zajedno sa roditeljima omogućiti učenicima sticanje znanja i vještina koje ih pripremaju za daljnje obrazovanje i potiče ih da više uče, upoznaju ih sa danskom kulturom i istorijom, pridonose razumijevanju drugih zemalja i kultura, pridonose razumijevanju interakcije ljudi sa prirodom i promovišu svestrani individualni razvoj učenika.

Stav 2. Narodna osnovna škola mora razvijati radne metode i stvarati okvir za doživljaje, produbljivanje i želju za radom, tako da učenici razvijaju osjećaj spoznaje i maštu, povjerenje u sopstvene mogućnosti, te osnovu za zauzimanje stavova i djelovanje.

Stav 3. Narodna osnovna škola mora pripremiti učenike za učešće, zajedničku odgovornost, prava i obaveze u društvu slobode i vladavine naroda. Djelovanje škole mora biti karakterisano duhovnom slobodom, jednakošću i demokratijom*.

Roditelji imaju uticaja

Bez obzira da li dijete pohađa narodnu osnovnu školu ili privatnu školu, roditelji mogu da utiču na nivo škole i postanu suodgovorni za obrazovanje svoga djeteta. Privatne škole su samoupravne institucije kojima rukovodi uprava izabrana od roditelja. Narodne osnovne škole imaju vijeća u čijem sastavu su predstavnici škole i predstavnici koje su izabrali sami roditelji. Opštine sarađuju sa nastavnicima i predstavnicima roditelja. Opštine snose sveukupnu odgovornost za školska pitanja.

Saradnja škole i kuće

Škole naglašavaju pozitivni kontakt sa roditeljima svakog učenika radi pružanja najboljih mogućnosti za postizanje dobrog uspjeha djeteta u školi. Svake godine bićete pozvani da učestvujete na susretima predstavnika škole i predstavnika roditelja, pri kojima je fokus na tome kako dijete radi u školi, kako napreduje u akademskom smislu, da li izrađuje domaću zadaću i da li posvećuje pažnju nastavi.

Roditelji mogu da biraju svoje predstavnike ili da se obrate roditeljima koji blisko sarađuju sa nastavnicima, na primjer u vezi susreta nastavnika i roditelja ili drugih događaja. Saradnja škole i roditelja može imati oblik večernjih radionica. To se u velikoj mjeri razlikuje od škole do škole. Svrha saradnje je da se roditeljima omogući da doprinesu dobrobiti i obrazovanju djeteta.

Nastava

Predškolski razred

U predškolskom razredu djeca uče slova i brojeve. Razvijaju fond riječi, koncepte i radne metode u okviru niza obaveznih tema te se preko igre i učenja upoznaju sa školskim procedurama i razvijaju duh zajedništva. Po pravilu djeca iz predškolskog razreda nastavljaju zajedno da pohađaju i prvi razred.

Djeca ostaju zajedno u istom razredu

Dansko obrazovanje je po svojoj prirodi sveobuhvatno. To znači da djeca mogu da nastave obrazovanje u istom razredu tokom cijelog svog školskog obrazovanja.

Radi se o osiguranju budućnost naše djece

Sabah Elawi je došla iz Palestine 1990. Ona je nastavnica u osnovnoj školi i majka dvoje djece.

„Važno je da roditelji i nastavnici održavaju sastanke da bi išli u korak sa događajima i gradili most između danskog i arapskog društva. Radi se o osiguranju budućnost naše djece. Upoznajete se sa drugim roditeljima i imate mogućnost da utičete na obrazovanje svog djeteta. Treba da budete otvoreni prema ljudima i spremni da im kažete šta mislite i da im date do znanja koje sposobnosti imate. Ne smijete dozvoliti da ostanete po strani. I najvažnije od svega, morate da naučite jezik da biste mogli bolje da upoznate Dance, i oni vas.“

Matematika, jezici, društvo i prirodne nauke

Zakon propisuje da učenici moraju u školi da uče određene stvari. To znači da svaka škola odlučuje kako će organizovati nastavu.

U osnovnoj školi djeca uče matematiku, jezike, društvene nauke i prirodne nauke. Isto tako, oni uče o danskoj kulturi i istoriji te o drugim zemljama i njihovim kulturama.

Škola ima za cilj da ojača razvoj učenika i da stimuliše njihovu maštu i želju za učenjem.

Nacionalni testovi

Tokom školskog obrazovanja učenici polažu niz testova iz različitih predmeta. Testovi su podijeljeni po razredima i predmetima:

U petom i sedmom razredu polaže se dobrovoljni test iz danskog kao drugog jezika.

Cilj testova je da se procijeni koliko su djeca usvojila od nastave. Rezultati se koriste za izradu nastavnog plana i programa tako da bude u skladu sa sposobnostima svakog pojedinog učenika.

Pisani učenički plan

Učenički planovi moraju sadržavati podatke o tome kako se vrednuje i ocjenjuje korist koju učenik ima od nastavnog plana i programa. Iz učeničkih planova mora se vidjeti kako će nastavnik i učenik pratiti postignute rezultate. Učenički plan mora se pripremiti najmanje jedanput godišnje i mora obuhvatiti sve predmete koje učenik izučava. Učenički plan mora da se pošalje roditeljima. Plan isto tako mora da sadrži saglasnost o tome kako roditelji mogu da doprinesu učenikovom pozitivnom obrazovanju, kao i informacije o ponašanju i dobrobiti učenika u školi.

Ocjene u najvišim razredima

Ocjene dobijaju samo učenici osmih, devetih i desetih razreda.

Najmanje dvaput godišnje učenici dobijaju ocjene iz onih predmeta iz kojih će polagati završne testove. Ti predmeti su:

Učenici imaju iste predmete, bez obzira na pol.

Djevojčice i dječaci imaju nastavu iz istih predmete. Pravilo važi kako za akademske predmete kao što su danski, engleski, društvene nauke i matematika, tako i za predmete kreativnih vještina. Oba pola uče da šiju, kuhaju i koriste alate. Dječaci i djevojčice zajedno imaju nastavu fizičkog, ali se presvlače i tuširaju odvojeno.

Nauka o kršćanstvu i drugim religijama

Nauka o kršćanstvu bavi se uobičajenim pitanjima o kršćanstvu kao i drugim religijama i pogledima na život.

Učenje ne znači propovijedanje religije nego više informisanje o kršćanstvu i drugim religijama. Nastava pomaže djeci da shvate važnost religije u modernom društvu.

Dijete može da bude oslobođeno nastave kršćanstva. Dodatne informacije zatraži u školi svog djeteta.

Seksualno obrazovanje

Djeca imaju seksualno obrazovanje u školi. Ovdje uče kako tijelo funkcioniše. Razgovaraju o ljubavi i zaljubljivanju. Slušaju o tome kako se može zanijeti i o kontracepciji.

Seksualno obrazovanje nije predmet na školskom rasporedu. Međutim, zdravstvo, seksualno obrazovanje i porodični život su obavezne teme izučavanja. Isto važi i za izučavanje propisa o saobraćaju i poslovnu orijentaciju.

Škola u prirodi u sigurnom okruženju

Škola u prirodi je dio školskog obrazovanja koje učenicima pruža mogućnost da steknu konkretna iskustva. Nastavnici podučavaju, savjetuju i paze na djecu.

Nastavnici diskutiraju sa roditeljima o praktičnim pitanjima, poput hrane i spavanja daleko od doma, kako bi se roditelji osjećali sigurno dok su djeca na izletu.

Suodlučivanje i demokratija

Škola mora pripremiti djecu za život u slobodnom, demokratskom društvu koje nudi odgovornost i jednakost. Zato oni uče da učestvuju u donošenju odluka i da preuzmu odgovornost.

Savjet učenika se sluša

Djeca uče da izraze svoja mišljenja. Oni mogu da oforme savjet učenika, koji će biti konsultovan kada se donose važne školske odluke.

Škola u prirodi

Škola u prirodi je razredni izlet sa akademskim sadržajem. Škola u prirodi uvijek traje nekoliko dana. Zajedno sa nekima od svojih nastavnika, učenici napuštaju školu i nekoliko dana žive zajedno, na primjer u izviđačkim kućicama ili sličnim okruženjima koja imaju prostoriju za nastavu, društveno okupljanje i noćenje. Škola u prirodi je dio školskog plana i programa. Igra važnu ulogu u društvenom životu razreda i učeničkog druženja.

Prije nego što krenu djeca se pripremaju tako što čitaju tekstove, sakupljaju informacije, dovršavaju zadatke i sastave iz akademskih predmeta koji su relevantni za izlet.

Na školskom izletu djeca zajedno pripremaju hranu, voze se autobusom i biciklom, posjećuju muzeje, znamenitosti i preduzeća, prave logorske vatre, pješače i igraju se zajedno. Dječaci i djevojčice spavaju u odvojenim spavaonicama.

Učestalost i trajanje škole u prirodi razlikuje se od škole do škole. Izleti međutim uvijek uključuju nekoliko noćenja.

Danski kao drugi jezik

Dvojezična djeca od navršene tri godine starosti mogu dobiti pomoć za učenje danskog, ukoliko je neophodno. Tu uslugu obezbjedjuje opština prateći preporuku u procijeni jezičkog razvoja djeteta od strane jezičkih stručnjaka. Usluga se sastoji od posebnih aktivnosti u jaslicama ili obdaništu. Djeci koju čuvaju kod kuće, nudi se jezička stimulacija 15 časova sedmično.

Kada dvojezično dijete krene u osnovnu školu, radi se procjena da bi se utvrdilo da li je djetetu potrebna pomoć za učenje danskog kao drugog jezika. Ukoliko je to potrebno, dijete može da dobija posebnu obuku iz danskog kao drugog jezika u sopstvenoj ili nekoj drugoj školi. Ova usluga je dostupna djeci od predškolskog razreda pa sve do 10. razreda, ako je to potrebno.

Učenje materinjeg jezika

Opština je dužna da ponudi nastavu na maternjem jeziku učenicima sa Grenlanda i Farskih ostrva i učenicima čiji su roditelji državljani EU ili EEP. Međutim, nastava će se održavati samo ako ima dovoljan broj registrovanih učenika.

Opština može ponuditi dobrovoljnu nastavu iz materinjeg jezika za učenike iz drugih zemalja. Za tu uslugu opština može da naplati troškove.

Ako dijete ima teškoće u praćenju nastave

Ako je djetetu veoma teško da prati nastavu u školi, može da dobije posebnu ili dodatnu nastavu. To može da bude za vrijeme ili odmah nakon školskih časova. Razgovaraj sa razrednikom o mogućnostima.

Završni testovi

Učenici završavaju osnovnu školu polaganjem ispita u 9. razredu. Oni mogu da odaberu da nastave pohađanje nastave u 10. razredu, koji isto tako završava polaganjem završnog ispita. Nakon toga učenici mogu nastaviti sa privrednim ili gimnazijskim obrazovanjem.

Produžna škola

Učenici stanuju u školi

Mnogi mladi ljudi kao mogućnost biraju jednu ili više godina na produžnoj školi u osmom, devetom i desetom razredu. Produžne škole su slobodne škole sa internatom u kojima učenici stanuju. Produžne škole pružaju učenicima mogućnost da na alternativni način završe osnovno obrazovanje. Mnogi mladi ljudi odabiru produžnu školu jer žele da probaju nešto novo ili zato što imaju potrebu da neko vrijeme provedu van kuće.

Odlazak se plaća.

Razvoj ljudskog bića

Preko nastave i društvenog zajedništva, produžne škole moraju da jačaju učenička znanja o životu, njihovo opšte znanje i demokratski razvoj, te nastava zbog toga ima za cilj da obuhvati opšte vaspitanje učenika, razvoj ljudskog bića i postizanje zrelosti. Zbog toga se mnoge produžne škole usmjeravaju na kreativne i praktične predmete kao što su drama, muzika, sport, fotografija, poljoprivreda i različite vrste rukotvorina. No, ciljevi nastave su isti kao i kod osnovnih škola, tako da u najvećem broju produžnih škola učenici imaju mogućnost polaganja završnih ispita u devetom i desetom razredu. Neke posebne produžne škole nude dodatnu nastavu, na primjer za učenike s disleksijom.

Boravak u produžnoj školi može da unaprijedi akademski razvoj učenika. Oni, na primjer, mogu da dobiju pomoć oko domaće zadaće i dodatnu nastavu iz danskog jezika. Boravak u produžnoj školi je dobar način pripreme za obrazovanje mladih i izgradnju socijalne mreže.

Više informacija o tome možeš naći na www.efterskole.dk.

Van školskih časova

Produženi boravak nakon škole i program brige za djecu nakon škole

Na djecu se može paziti u produženim boravcima nakon škole ili u okviru programa brige za djecu nakon škole (SFO) sve dok ne krenu u treći ili četvrti razred. Ovdje djeca mogu da se igraju sa svojim prijateljima, pišu domaću zadaću i učestvuju u različitim drugim aktivnostima. Produženi boravak nakon škole i program SFO su otvoreni svakoga dana do pet ili šest sati poslijepodne.

U svojoj opštini moraš podnijeti zahtjev za mjesto u produženom boravku nakon škole ili programu SFO. Za ove usluge moraš snositi dio troškova, ukoliko ti nije odobreno besplatno mjesto. Možeš zatražiti od svoje opštine besplatno mjesto.

Pomoć oko domaće zadaće

U mnogim opštinama rade škole, biblioteke i lokalne organizacije zajedno da bi omogućile pomoć oko domaće zadaće djeci kojoj treba takva pomoć. Obrati se svojoj školi, biblioteci ili opštini.

Klubovi za veću djecu

Neke opštine imaju i klubove za slobodno vrijeme. Kada prerastu produženi boravak ili SFO, djeca mogu ići u klubove.

Škole za mlade

Sve opštine imaju škole za djecu od 14 do 18 godina. Škole za mlade su način dopune obrazovanja u slobodne vrijeme. Upis je dobrovoljan i nastava je besplatna. Škole za mlade su otvorene poslijepodne i naveče, a i ovdje je moguće izučavati akademske i praktične predmete, kao što su muzika, fotografija i keramika, može se izučavati informatika ili pohađati obuka za vožnju mopeda. Možeš se jednostavno družiti s drugim mladim ljudima i izlaziti sa njima. Mnoge škole petkom organizuju zabave.

Škola za mlade može imati puni školski raspored sa mogućnošću polaganja istih ispita kao i u osnovnoj školi. Neke škole imaju klubove i druge rekreativne aktivnosti, za neke od njih polaznici moraju da plate. Raspitaj se u svojoj opštini, školi za mlade ili se obrati Obrazovno-savjetodavnoj službi za mlade.

Nakon osnovne škole

Obrazovanje mladih

Kada završiš osnovno obrazovanje u devetom ili desetom razredu možeš se prijaviti za upis u obrazovni program za mlade. Obrazovni programi za mlade su kursevi pripremnog studija ili programi profesionalne kvalifikacije koji traju tri ili četiri godine. Ti programi su besplatni i studenti mogu tražiti SU, državnu stipendiju i kredit za obrazovanje, kada napune 18 godina.

Program državnih stipendija i kredita za obrazovanje

Program državnih stipendija i kredita za obrazovanje, SU, je oblik finansijske pomoći koja se dodjeljuje studentima za vrijeme studiranja. SU se sastoji od bespovratnih sredstava koja su, međutim, oporeziva. Osim bespovratnih sredstava studenti mogu da uzmu kredit, kojeg moraju vratiti kada završe svoje obrazovanje. Da bi ostvario pravo na SU, program obrazovanja na koji si se upisao mora da bude odobren za dobijanje državne stipendije i ne smiješ primati niti jedan drugi oblik državne pomoći za pokrivanje troškova života.

Ako nisi državljanin Danske

Ako nisi državljanin Danske, možeš da zatražiš od Danske uprave za SU da te stavi u ravnopravan položaj sa danskim državljanima prije nego što podneseš zahtjev.

To je moguće ako si, na primjer, doselio u Dansku sa roditeljima prije svog dvadesetog rođendana i još uvijek živite tu, ako si u braku sa danskim državljaninom i živite u Danskoj u posljednje dvije godine ili ako si imao plaćeni posao u Danskoj prije nego što si započeo obrazovanje.

Ako si državljanin zemlje članice EU ili EEP, možeš zatražiti ravnopravan položaj sa danskim državljanima u skladu sa propisima Evropske unije. Više informacija o tome možeš naći na www.su.dk. Najveći dio propisa SU je isti bez obzira na obrazovanje. Međutim, postoje i određene razlike kod programa obrazovanja za mlade i programa daljnjeg obrazovanja. Za dodatne informacije pogledaj www.su.dk.

Svako može da utiče na sadržaj obrazovanja

Na svim obrazovnim ustanovama učenici i studenti mogu da se organizuju u različita tijela - akademske savjete studenata i studentske ili učeničke savjete. Ta tijela se brinu za studentske interese i postavljaju zahtjeve u vezi sa sadržajem i kvalitetom obrazovanja. Svako ima mogućnost da utiče na svoje obrazovanje učešćem na izborima za učenički ili studentski savjet.

Gimnazijsko obrazovanje

Dvije do tri godine

Gimnazijsko obrazovanje traje dvije do tri godine i omogućuje pristup programima visokog obrazovanja.

Gimnazijsko obrazovanje obuhvata:

• Opštu gimnaziju (stx), koja je trogodišnje obrazovanje koje se završava studentskim ispitom.Na pojedinačnim mjestima (studentskim kursevima) program se može kompletirati nako dvogodišnjeg studija.Cilj obrazovanja je da pripremi studente za više obrazovanje. Osim toga je gimnazija opšte obrazovna.To znači da učenici moraju naučiti da se odnose prema vanjskom svijetu, ljudima oko sebe, prirodi, društvu i sopstvenom razvoju. Da bi bio prihvaćen kao minimum uslov moraš imati završni ispit 9. razreda osnovne škole. Može se desiti da moraš pristupiti prijemnom ispitu, ili te gimnazija može prihvatiti na osnovu postignutog stručnog znanja.
• Viši pripremni ispit, HF, je dvogodišnji. Cilj obrazovanja je da pripremi studente za više obrazovanje.Osim toga je nastava opšte obrazovna. To znači da učenici moraju da nauče kako da se odnose prema vanjskom svijetu, ljudima oko sebe, prirodi, društvu i sopstvenom razvoju. Da bi bio primljen, moraš imati završen deseti razred osnovne ili sličan program. Ili moraš položiti poseban prijemni ispit.
• Privredno-gimnazijsko obrazovanje: Viši trgovački ispit (hhx) i viši tehnički ispit (htx), su trogodišnja obrazovanja. Cilj im je da pripreme studente za visoko obrazovanje. Osim toga je nastava opšte obrazovna. To znači da učenici moraju da nauče kako da se odnose prema vanjskom svijetu, ljudima oko sebe, prirodi, društvu i sopstvenom razvoju. Da bi bio primljen, moraš kao minimalni uslov da položiš završni ispit u devetom razredu osnovne škole. Može se desiti da moraš pristupiti prijemnom ispitu, ili te škola može prihvatiti na osnovu konkretne procjene.

Privredna obrazovanja

125 različitih pravaca

Postoji 125 različitih privrednih obrazovanja, na primjer, za stolara, vodoinstalatera, zidara, prodavača, električara, kuhara i IT tehničara. Obrazovanje se vrši na privrednim školama i besplatna su. Da bi bio primljen, moraš imati obrazovanje koje odgovara devet godina osnovne škole. Tokom obrazovanja i učenik i obrazovna obuka moraju da ostvare svoje unaprijed utvrđene ciljeve.

Ispit iz danskog

Ako nisi pohađao dansku školu i nisi danski državljanin, škola može da zatraži polaganje ispita iz danskog jezika kao uslov za prijem.

1½ do 5½ godina

Potrebno je od 1½ do 5½ godina da bi se završila stručna obuka, zavisno od struke za koju se obučavaš. Obuka završava praktičnim ispitom ili završnim testom iz struke, koji je ujedno i završni ispit.

Škola i praktična obuka

Nekoliko smjerova ograničeno je samo na školu. Međutim, većina se sastoji od perioda obuke u školi i praktične obuke u preduzećima.

Nova praktična obuka kod zanatlije

Ako želiš odmah započeti sa praktičnom obukom, možeš u većini privrednih obrazovanja postići dogovor sa preduzećem i završiti veći dio svog obrazovanja u samom preduzeću. To se naziva praktična obuka kod zanatlije. Na tebi je da nađeš kompaniju koja je voljna sklopiti ugovor o obrazovanju. Moraš pripremiti plan obrazovanja. Škola i preduzeće će ti pomoći oko toga.

SU i plata

Privredna obrazovanja su besplatna. Možeš zatražiti SU za dio obrazovanja koji se održava u školi. Kada si na praktičnoj obuci, primaćeš učeničku platu. Iznos će zavisiti od odabranog predmeta i tvoje starosti.

Socijalni i zdravstveni pomoćnik

Socijalni i zdravstveni pomoćnik se brine o starijima, bolesnima i bespomoćnima kojima treba briga stručnih lica i praktična pomoć. Posao se obavlja u privatnim kućama, domovima za njegu i stambenim zajednicama.

Obrazovanje traje jednu godinu i dva mjeseca. Obrazovanje se sastoji od približno šest mjeseci obuke u školi i osam mjeseci praktične obuke. Za upis se moraš obratiti školi za socijalne i zdravstvene pomoćnike u svojoj opštini. Ako te prime, dobićeš učeničko mjesto u bolnici ili opštini. Možeš birati da li ćeš započeti sa školom ili sa praktičnom obukom.

Obrazovanje je besplatno i primaćeš učeničku platu za vrijeme obuke.

Socijalni i zdravstveni asistent

Kad završiš za socijalnog i zdravstvenog pomoćnika možeš produžiti sa obrazovanjem za socijalnog i zdravstvenog asistenta. Socijalni i zdravstveni asistenti rade u bolnicama, domovima za njegu i institucijama za fizički i mentalno hendikepirane. Obrazovanje traje jednu godinu i osam mjeseci. Za vrijeme obrazovanja primaćeš učeničku platu.

Produkcione škole

Ako si mlađi od 25, a nisi završio obrazovni program za mlade i treba ti vremena da razmisliš o svojoj budućoj karijeri, možeš biti primljen u produkcionu školu. Postoji oko 100 produkcionih škola raspoređenih širom zemlje. One su vrlo različite po svojoj prirodi, ali zajedničko im je organizovanje različitih aktivnosti u radionicama i nastava iz opštih predmeta. Studenti rade u proizvodnji i rješavaju postavljene zadatke sa ciljem da prodaju to što proizvode. Da bi bio primljen u školu moraš podnijeti prijavu, a Obrazovno-savjetodavna služba za mlade u opštini mora da ti odobri boravak.

Osnovno privredno obrazovanje (egu)

Opštine moraju pripremiti posebno osnovno privredno obrazovanje za mlade ljude do 30 godina starosti koji žive u opštini, a imaju poteškoća sa završavanjem obrazovanja ili nalaženjem posla.

Egu je praktično obrazovanje čija namjena je da pomogne učesnicima da nađu posao ili da nastave daljnje obrazovanje. Obrazovanje normalno traje dvije godine i sastoji se od nastave u školi i prakse. Usklađen je sa predispozicijama polaznika i njihovim željama, kao i mogućnostima za praksu i posao u lokalnom području.

Na osnovu sporazuma sa opštinom, produkcione i stručne škole mogu da nude egu kurseve.

Obrati se savjetniku za obrazovanje

- U pojedinim školama i obrazovnim institucijama savjetnici za obrazovanje rado će posavjetovati o tome koje ti obrazovanje najbolje odgovara.U svojoj opštini možeš zatražiti savjet od Omladinskog obrazovnog savjetovališta.

Više informacija o tome možeš naći na www.borger.dk ili www.uddannelsesguiden.dk.

Zarađujem dobru platu i poštovanje

Mohsin N. Rashad je Turčin koji je prije živio u Iraku. 2001. godine je došao u Dansku. Sada pohađa obuku za vodoinstalatera.

„Moj otac je inženjer tako da sam prvo razmišljao da krenem njegovim stopama. Ali tada sam odlučio da se upišem na obuku za zanatlije. Volim svoj posao i volim da radim na različitim gradilištima. Vrlo sam zadovoljan programom obuke i ne kajem se zbog svojeg izbora; ovdje ne postoje razlike u tretmanu polaznika. Nije važno da li se obrazujete za inženjera ili zanatliju. Plata je ista i stičeš isto poštovanje.“

Praksa ili obuka na radnom mjestu

Kod nekih zanimanja, mladi ljudi u dobi između 15 i 18 godina mogu da sklope 3-6 mjesečni ugovor o praksi sa kompanijom, pri čemu primaju učeničku platu. Cilj programa prakse je da po njegovom završetku partneri sklope pravi ugovor o obrazovanju. Raspitaj se u Omladinskom obrazovnom savjetovalištu.

Savjetovanje o obrazovanju i zapošljavanju

Danas više nego ikada prije postoje brojne mogućnosti za obrazovanje. Neki obrazovni programi su teoretski, dok su drugi usmjereni na zanimanja. Važno je da se odabere obrazovanje koje se podudara sa potrebama i interesima polaznika. U školi se djeci nude savjetovanja o karijeri čiji cilj je da se upoznaju sa danskim obrazovnim sistemom i tržištem rada.

Savjetnik

Savjetnik je osoba koja razgovara sa mladim ljudima i roditeljima o izboru profesije i obrazovanja. Savjetnik pomaže da se nađu informacije o različitim obrazovnim programima i objašnjava zahtjeve obrazovanja. Na taj način studentima se pomaže da odaberu programe za koje su kvalifikovani i sposobni da ih završe.

Postoje različite vrste savjetnika. U osnovnoj školi savjetnik je poznat kao UU savjetnik (Savjetnik za obrazovanje mladih), dok se na drugim obrazovnim institucijama naziva savjetnik za studij (studievejleder).

Omladinsko obrazovno savjetovalište (UU)

Omladinsko obrazovno savjetovalište pruža pomoć i savjete u vezi obrazovanja i zapošljavanja svim mladim ispod 25 godina starosti. UU savjetnik sarađuje sa školama o ponudama, koje pomažu mladima sa izborom obrazovanja. UU savjetnika možeš kontaktirati u lokalnom UU centru.

Usmjeravanje u školi

U školi učenike i roditelje savjetuju razrednik i UU savjetnik. UU savjetnik nudi lično usmjeravanje. Drugim riječima, savjetnik razgovora sa mladima o obrazovanju i zapošljavanju. Savjetnik isto tako pomaže učenicima koji pohađaju nastavu od 6. do 10. razreda da sastave knjižicu o obrazovanju. U 9. i 10. razredu učenici dovršavaju svoju knjižicu o obrazovanju, koja se završava obrazovnim planom. Važno je da roditelji interesiraju za mišljenje svoje djece u toku njihovog obrazovanja. Roditelji mogu da pročitaju knjižicu o obrazovanju i obrazovni plan i da razgovaraju o sadržaju knjižice sa svojom djecom.

Savjetnici znaju puno toga, ali i roditelji i učenici mogu sami za sebe da razmotre različite mogućnosti. To može da se obavi pretraživanjem na internetu, na primjer, ili posjetom različitih obrazovnih institucija i javnih biblioteka.

Usmjeravanje poslije škole

Mladi ljudi koji nastavljaju obrazovanje mogu da dobiju smjernice od svoje obrazovne institucije. Savjetnik može da pomogne pri izboru predmeta, planiranju kursa i u vezi sa SU (Program državnih stipendija za obrazovanje).

Mladi ljudi ispod 25 godina koji su napustili školu poslije 9. ili 10. razreda mogu da dobiju smjernice od svog lokalnog UU centra. To se, na primjer, odnosi na mlade ljude koji nisu započeli obrazovanje ili koji su ga započeli, no nisu uspjeli da ga završe. Adresu i telefonski broj lokalnog UU centra možeš dobiti u školi, opštini ili na www.uddannelsesguiden.dk.

Savjetovanje o visokom obrazovanju

Sedam centara za obrazovanje i usmjeravanje koji nude savjete za visoko obrazovanje raspoređeno je po cijeloj zemlji. Adrese i telefonske brojeve najbližih centara za obrazovanje i usmjeravanje možeš da nađeš na www.ug.dk.

Većina obrazovnih institucija ima savjetnika za studije koji može da te posavjetuje visokom obrazovanju, uslovima upisa, podnošenju prijave i mogućnostima u budućnosti.

Savjetovanje odraslih

Odrasli koji imaju potrebu za savjetom po pitanju zapošljavanja i obrazovanja, mogu se obratiti na različita mjesta.

Svako može da se obrati u opštinski centar za zapošljavanje.

Jezički centri i VUC (Obrazovnicentri za odrasle) nude savjete o kursevima i obrazovnim programima koji vode prema daljnjem obrazovanju. Savjetovanje o kursevima za stručnu obuku i obrazovnim programima mogu da se dobiju od privrednih i socijalnih škola i škola za zdravstvenu njegu. Osim toga, neke više dnevne škole i narodne više škole nude savjetovanje kao dio svog nastavnog plana.

Savjetovanje o visokom obrazovanju održava se u sedam centara za obrazovanje i usmjeravanje ili na obrazovnoj ustanovi na koju se planiraš upisati.

Više o tome možeš naći na www.borger.dk, www.uddannelsesguiden.dk i www.vidar.dk.

Visoko obrazovanje

Visoko obrazovanje kraćeg, srednjekratkog i dugog trajanja

Ako si završio gimnazijsko obrazovanje možeš nastaviti visoko obrazovanje. Postoje tri vrste visokog obrazovanja:

• Kratka visoka obrazovanja koja normalno traju dvije godine. Tu možeš studirati ako želiš da postaneš laboratorijski tehničar, tržišni ekonomista, ovlašteni električar ili mašinski inženjer. Na kratka visoka obrazovanja možeš se upisati nakon završenog gimnazijskog obrazovanja ili privrednog obrazovanja.
• Srednjedugo visoko obrazovanje, tzv. „bachelor“ za profesije, koje traje između tri i četiri godine. Ovdje možeš studirati da postaneš nastavnik, pedagog, medicinska sestra, inžinjer ili socijalni savjetnik.
• Visoko obrazovanje dugog trajanja, koje se studira na univerzitetu ili ustanovama za visoko obrazovanje. Ovdje se može obrazovati za ljekara, zubara,inženjera ili nastavnika u gimnaziji. Univerzitetsko obrazovanje traje između pet i šest godina i može se dopuniti postdiplomskim studijem (PhD), gdje studenti dobijaju platu i rade na istraživanju i drže nastavu u periodu od oko tri godine.

Saznaj više o mogućnostima obrazovanja na www.uddannelsesguiden.dk.

Uslovi upisa

Svako obrazovanje ima svoje uslove za upis, koji su po pravilu zahtjev o položenim posebnim ispitima, a ponekad i drugim kvalifikacijama. Neka obrazovanja imaju ograničen upis zbog toga što ima više kvalifikovanih kandidata od dostupnih mjesta. Većina obrazovnih programa ima sistem sa dvije kvote. To znači da oni prihvataju kandidate prema dvjema kvotama. U prvoj kvoti kandidati se prihvataju na osnovu ocjena koje su postigli na završnm ispitima. U drugoj kvoti studenti se prihvataju na osnovu drugih kriterija specifičnih za to obrazovanje.

Sistem koordiniranih prijava (KOT)

Gotovo sva visoka obrazovanja zahtijevaju od studenata da se upišu preko sistema koordiniranih prijava (KOT). Formular za prijavu možeš dobiti na stranici www.optagelse.dk.

Prijemni ispiti

Neka obrazovanja zahtijevaju prijemne ispite. To je karakteristično za kreativne i umjetničke struke kao što su gluma, filmska režija, novinarstvo i dizajn.

Strane kvalifikacije

Postoje posebna pravila za upis kandidata sa stranom kvalifikacijom.O njima možeš pročitati u priručniku o ispitima na internet-stranici www.ciriusonline.dk.

Upoznaj studij i kolege studente

Na većini univerziteta i institucijama visokog obrazovanja programi započinju programom prilagodjavanja za nove studente. Ovdje se studenti upoznaju sa studijem i međusobno, putem prezentacija, diskusija i zabavnih sadržaja. U ovo je često uključen i zajednički izlet od par dana.

Na Univerzitetu Kopenhagen nove studente riječima dobrodošlice pozdravlja rektor.

Posebne ponude za odrasle

Na svim nivoima

Kao odrastao imaš velike mogućnosti da se obrazuješ. Možeš pohađati nastavu koja je usmjerena prema opštem znanju, ili završiti obrazovanje i učestvovati u usavršavanju. Gotovo svi nivoi za obrazovanje odraslih zastupljeni su u danskom obrazovnom sistemu. U obrazovnim centrima za odrasle (VUC), odrasli mogu da učestvuju u pripremnom obrazovanju odraslih (FVU), nastavi za odrasle koji pate od disleksije, opštem obrazovanje odraslih (AVU) i višem pripremnom obrazovanju (hf) za pojedinačne predmete.

Na www.vuc.dk ili www.vidar.dk možeš pronaći adresu za VUC koji je najbliži mjestu tvog stanovanja ili radnog mjesta. Isto tako možeš naći više o obrazovanju i mogućnostima za dobijanje ekonomske pomoći za vrijeme obrazovanja

Pripremno obrazovanje odraslih (FVU)

FVU je za odrasle koji žele da unaprijede svoje vještine čitanja, spelovanja, pisanja, gramatike i matematike.Nastava je podijeljena na tri nivoa i počinje na nivou koji najbolje odgovara tvojim preduslovima i potrebama. Nakon svakog nivoa možeš poližiti završni test. FVU je besplatan. Da bi vidio gdje se obuka održava, posjeti stranicu www.vidar.dk. Obrazovni centri za odrasle (VUC), večernje škole i privatni nastavnici mogu se naći širom zemlje.

Nastava za odrasle koji pate od disleksije

Nastava za odrasle koji pate od disleksije namijenjena je odraslima koji imaju poteškoća sa čitanjem i pisanjem uslijed disleksije. Obuka je besplatna. Da biste vidjeli koje institucije nude obuku posjetite stranicu www.vidar.dk Obrazovni centri za odrasle (VUC), večernje škole i privatne institucije mogu se naći širom zemlje.

Posebna nastava za odrasle

Posebna nastava za odrasle je individualizirana, isto kao i nastava i savjetovanje za odrasle sa fizičkim ili mentalnim hendikapom. Cilj je da se pomogne učesnicima da žive aktivan i samostalan život odraslih.

Ako želiš da se utvrdi da li je posebna nastava za odrasle relevantna za tebe, obrati se svojoj opštini.

Opšte obrazovanje odraslih (AVU)

Opšte obrazovanje odraslih je nastava iz niza opštih predmeta kao što su danski, danski kao drugi jezik, matematika, kompjuterski predmeti, engleski i društvene nauke. Ti predmeti nisu namijenjeni za neko posebno zanimanje, ali mogu da budu potrebni za daljnju obuku ili usavršavanje na poslu. Obrazovanje može da završi testovima koji odgovaraju završnom ispitu u 9. ili 10. razredu osnovne škole.

Nastavu možeš imati danju, uveče ili možeš biti nezavisan student koji uči sam i polaže završni ispit.

Za učešće u nastavi plaća se mala naknada.

HF viši pripremni ispit - pojedinačni predmeti

HF, viši pripremni ispit, je vrsta gimnazijskog obrazovanja. U obrazovnim centrima za odrasle (VUC) nastava je organizovana kao pojedinačni predmeti, tako da možeš odabrati predmete koji su tebi potrebni.

Nastavu možeš imati danju, uveče ili možeš biti nezavisan student koji uči sam i polaže završni ispit.

Za učešće u nastavi plaća se mala naknada.

Više obrazovanje odraslih (VVU)

Odrasli sa obrazovanjem i iskustvom imaju odlične izglede za daljnje obrazovanje. Mnoge obrazovne institucije nude kurseve i nastavu za odrasle koji žele da se usavrše, i da pri tome zadrže svoj posao. Zavisno od toga koje obrazovanje imaš i od tvog iskustva, možeš pohadjati nastavu koja odgovara nivou kratkog, srednjedugog i dugog visokog obrazovanja.

Više o tome možeš naći na stranici www.vidar.dk i www.uddannelsesguiden.dk.

Praktično obrazovanje odraslih (AMU)

Kratka obrazovanja

Praktično obrazovanje odraslih (AMU) su kratka obrazovanja za kvalifikovane i nekvalifikovane radnike zaposlene u privatnim i javnim kompanijama. Praktično obrazovanje odraslih može da bude dio inicijative centara za zapošljavanje u cilju radnog aktiviranja* nezaposlenih.

2.500 različitih pravaca

Postoji otprilike 2500 različitih pravaca praktičnog obrazovanja odraslih koji su dostupni u raznim područjima, na primjer trgovina i kancelarijski poslovi, socijala i zdravstvo, građevinarstvo, agrikultura, metalna industrija, servisna i transportna privreda. Za više informacija pogledaj stranicu www.vidar.dk.

Tu možeš pogledati mjesto održavanja kurseva.Oni se održavaju u AMU-centrima, tehničkim školama, privrednim školama, socijalnim i zdravstvenim školama, pedagoškim akademijama i privatnim institucijama širom zemlje.

Plaćanje

Za obuku se plaća naknada. Postoji mogućnost da ti se ta sredstva vrate. Više informacija o tome može ti dati fond za nezaposlene ili centar za zapošljavanje.

Za dvojezične građane

Ako ne govoriš danski dovoljno dobro da bi mogao da pohađaš nastavu, postoji mogućnost da dobiješ poseban obrazovni program. U tom slučaju, jedan ili više pravaca za praktično obrazovanje odraslih kombinuje se sa nastavom iz danskog. Moguće je, isto tako, pohadjati praktično obrazovanje odraslih iz danskog koji se ne kombinuje sa drugim pravcima obrazovanja.

Priznavanje stranih obrazovanja

Da li svoje obrazovanje možeš koristiti u Danskoj?

Ako si svoje obrazovanje završio van Danske, trebaš se raspitati da li svoju kvalifikaciju možeš koristiti takvu kakva jeste ili prvo moraš na naknadno obrazovanje da bi radio u Danskoj.

Pomoć pri procjeni stranih obrazovanja

CIRIUS je centralno mjesto u Danskoj kojem se možeš obratiti ako želiš da se tvoje strano obrazovanje procijeni u odnosu na sistem danskog obrazovanja i tržišta rada. Za više informacija pogledaj www.ciriusonline.dk/anerkendelse.