6 Porodica

Porodica i društvo

Dansko društvo i socijalna država se zasnivaju na poštovanju pojedinca i odgovornosti za zajednicu, kako u odnosu na porodicu tako i na društvo u cjelini.

Jednaka prava za muškarce i žene

Muškarci i žene imaju jednaka prava i odgovornosti i učestvuju u na tržištu rada, u političkom i ekonomskom životu na ravnopravnoj osnovi. Isto važi i za porodični život, gdje muškarci i žene imaju jednaka prava da donose odluke o svojim životima, uključujući i razvod, na primjer. U većini porodica zaposlena su oba supružnika i zajednički dijele odgovornost za vođenje domaćinstva.

Zajednička odgovornost građana i društva

Građani i javni sektor dijele odgovornost za niz zadataka, na primjer, da djeca i mladi ljudi imaju dobro odrastanje i obrazovanje te da bolesni i slabi imaju njegu i tretman.

Plaćanjem poreza svi građani doprinose javnom sektoru, koji je odgovoran za izvršavanje brojnih važnih zadataka. Na primjer, javni sektor obezbjeđuje objekte za dnevni boravak djece, škole i bolnice, te pruža pomoć bolesnim, starijim i drugim osobama koje ne mogu da se brinu o sebi.

Dobrovoljci

Nekoliko dobrovoljnih i privatnih udruženja brine o onima kojima je potrebna pomoć. Često u bliskoj saradnji sa porodicama i javnim sektorom. Za više informacija pogledaj www.frivillige.dk.

Porodični život i partnerstva

Najveći broj porodica u Danskoj sastoji se od oca, majke i djece. Mnogo mladih ljudi živi samostalno nekoliko godina prije nego što sklope brak ili zajedno usele i imaju djecu. Neki odrasli žive sami sa djecom. Mnoge odrasle i starije osobe žive same.

Brak

Paru je dozvoljeno sklapanje braka samo ako su oba partnera napunila 18 godina. Mladi ispod 18 godina moraju da zatraže dozvolu od opštinskih vlasti. Osobe koje su već u braku ne mogu da stupe u još jedan brak, a nije dozvoljen ni brak sa bratom ili sestrom ili bliskim srodnikom kao što su djeca,roditelji, baka ili djed. Osoba sama odlučuje s kim će sklopiti brak. Brak je dobrovoljan i protivzakonito je prisiliti nekoga na brak. Ako sklopiš brak sa osobom koja živi u drugoj zemlji, a želiš da on ili ona dođe da živi u Danskoj, ti i tvoj partner morate zatražiti dozvolu boravka ili spajanje porodice. Saznaj više u poglavlju 3, Ulazak i boravak u Danskoj.

Matičar ili svećenik

Par može sklopiti brak u matičnoj službi ili u crkvi. Građansko vjenčanje vrši matičar ili drugi javni predstavnik u tvojoj opštini. Crkveno vjenčanje obavlja svećenik iz Danske narodne crkve* ili neke druge vjerske zajednice, u kojoj svećenik ima pravo da vjenčava parove.

Ako ste sklopili brak u drugoj zemlji, brak će najvjerojatnije biti priznat i u Danskoj. Raspitaj se u danskoj narodnoj matičnoj službi u tvojoj opštini.

Obaveza međusobnog izdržavanja supružnika

Kada ste u braku, imate obavezu da finansijski izdržavate jedno drugoga. Kao opšte pravilo, sva imovina je zajednička. Kada bračni par dobije djecu, roditelji automatski dobijaju zajedničko starateljstvo nad djecom.

Registrovano partnerstvo

Homoseksualci mogu takođe da sklope registrovano partnerstvo, što je pravno obavezujuće isto kao i brak. Homoseksualci imaju ista prava i dužnosti kao svi ostali građani. Međutim, postoje određene iznimke. Na primjer, homoseksualni parovi nemaju pravo da posvoje djecu.

Izvanbračna zajednica

Izvanbračnom zajednicom naziva se situacija u kojoj dvije osobe žive zajedno, no nisu u braku. Par koji živi u izvanbračnoj zajednici nema iste dužnosti i obaveze jedno prema drugome kao što ima bračni par. To je naročito važno ako par ima djecu, a odluči da se rastanu.

Starateljstvo*

Ako par ima djecu a nije u braku, majka automatski dobija starateljstvo nad djecom. Međutim, roditelji mogu da imaju zajedničko starateljstvo* ako se tako dogovore.

Nesuglasice mogu zahtijevati sudski postupak

Ako par koji živi u izvanbračnoj zajednici odluči da se rastane, oni sami treba da se dogovore o imovini. Isto tako moraju da odluče gdje će djeca živjeti. Ako ne mogu da se dogovore, slučaj mora da se razriješi na sudu. Ako ne mogu da se dogovore gdje će djeca živjeti, pomoć mogu da zatraže od državne uprave*.

Razdvajanje i razvod

Supružnik koji više ne želi da živi u braku ima pravo na razvod braka. Razdvajanje je vrsta probnog perioda u kom supružnici stanuju razdvojeno, ali su još uvijek u braku. Bračni par može da se razvede ako je bio razdvojen godinu dana. Ako se dogovore, par može da se razvede nakon šest mjeseci.

Ako je razlog razvoda nevjernost ili fizičko nasilje, razvod braka je moguć bez probnog razdvajanja.

Zajednička odgovornost za djecu.

Roditelji sami odlučuju kako će podijeliti odgovornost za djecu. Ako ne mogu da se dogovore, pomoć mogu da zatraže od državne uprave. Ako se ne postigne dogovor, slučaj može da se razriješi na sudu.

Par koji želi da se rastavi mora napraviti zahtjev u državnoj upravi u regionu* gdje živi. Tamo se mogu dobiti uputstva o uslovima za razdvajanje, razvodu, starateljstvu, podjeli imovine i plaćanju izdržavanja.

Plaćanje alimentacije za dijete.

Roditelj koji ne stanuje sa djetetom mora da plaća alimentaciju za dijete drugom roditelju. Alimentacija za dijete se može odbijati od poreza.

Kontracepcija i abortus

Uvijek možeš razgovarati sa ljekarom oko toga kako da izbjegneš trudnoću. Postoji nekoliko načina kontracepcije koji se mogu odabrati.

U Danskoj žena ima pravo na abortus u bolnici prije kraja 12. sedmice trudnoće. U posebnim slučajevima, moguće je imati abortus i nakon ovog datuma.

Pravo na abortus zasniva se na pravu žene da može odlučivati o svom tijelu.

Ako želiš abortus, obrati se liječniku, koji će te uputiti u bolnicu. Abortus se obično vrši kao hirurški zahvat pod opštom anestezijom. Moguć je i medicinski abortus. To znači abortus izazvan tabletama.

Za više informacija pogledaj www.sexlinien.dk.

Niko ne smije biti izložen fizičkom nasilju

Sve što se događa unutar četiri zida pripada privatnom životu u koji se država i opština ne miješaju. Ali niko, ni djeca ni odrasli, ne smiju biti izloženi nasilju ili zloupotrebi unutar porodice. Protivzakonito je druge izlagati nasilju. To se odnosi na djecu i supružnike. Osoba koja je fizički zlostavljana, izložena prijetnjama ili prisiljena na seks može da zatraži pomoć kod opštinskih vlasti ili u kriznom ili savjetodavnom centru. Nasilje i prisila treba da se prijave policiji.

Traži pomoć prije nego što bude prekasno

Ako trebaš pomoć i savjet, možeš se obratiti opštini ili savjetodavnom centru, gdje imaš pravo na anonimnost.

Krizna pomoć i krizni centri

Ako stvari krenu loše i hitno ti je potrebna pomoć, možeš doći u krizni centar. Tu ćeš biti zaštićen-a dok se ne donese odluka šta da se preduzme. Krizni centri takođe nude socijalnu, fizičku i pedagošku podršku.

Kriznih centara ima na više mjesta u zemlji i to kako za žene tako i za muškarce. Moguće je sa sobom u krizni centar dovesti i djecu. Većina centara je za žene kojima je potrebna zaštita od nasilnog muža ili nekog drugog ko ih zlostavlja. Za više informacija pogledaj www.lokk.dk ili www.social.dk.

Dobiti djecu

Pregled kod liječnika ili babice

Trudne žene imaju pravo na pregled kod liječnika ili babice. Prvi pregled trebaš obaviti kod svog liječnika u devetoj sedmici trudnoće. Tvoja odgovornost je da ugovoriš termin za ovaj pregled. Nakon 10.-12. sedmice trudnoće možeš otići na pregled koji će pokazati da li postoji rizik nastanka mongolizma ili neke druge nasljedne bolesti. Tvoj liječnik ili babica će te posavjetovati oko ovog pregleda.

Medicinski dosije prati i tebe i tvoje dijete

Liječnik otvara "trudnički dosije" koji moraš nositi sa sobom tokom svih pregleda kod iječnika ili babice. U dosijeu liječnik ili babica vodi evidenciju o razvoju trudnoće. Cilj pregleda je praćenje kako ti i beba napredujete.

Pripreme za porod

Možeš ići na kurs za trudnice i naučiti šta se sve dešava tvom tijelu za vrijeme trudnoće, kao i o razvoju bebe. Naučićeš takođe vježbe disanja i tjelesne vježbe koje su ne samo dobre za tijelo već čine sam porođaj lakšim i bezbolnijim. Pitaj babicu o kursevima koji se nude. Na kurs možeš povesti i supruga ili neku drugu osobu.

Porod

Većina žena u Danskoj se porađa u bolničkim porodilištima. Ti odlučuješ gdje i kako želiš da se porodiš. Tokom porođaja može biti prisutan i suprug ili neka druga osoba. Takođe je moguće poroditi se kod kuće. Savjetuj se s babicom.

U porodilištu*

Ukoliko odlučiš da se porađaš u bolnici, ti i beba bićete smješteni u porodilište. Ovdje će ti biti pružena pomoć oko čuvanja bebe i dobićeš savjete u vezi dojenja i njege novorođenčeta.

Izvod iz matične knjige rođenih, davanje imena i krštenje

Kada se dijete rodi, roditelji treba da popune formular i pošalju ga Crkvenom uredu, koji će na osnovu toga izdati izvod iz knjige rođenih. Danska narodna crkva* u ime države vodi evidenciju o svim novim rođenjima, nezavisno od religije.

Danska narodna crkva vodi evidenciju o svima

Danska narodna crkva takođe vodi evidenciju o imenima svih novorođenih. Zbog toga moraš obavijestiti Crkveni ured o imenu bebe. To moraš učiniti prije nego što dijete navrši šest mjeseci. Formular za prijavu imena možeš naći na www.personregistrering.dk. Dijete će dobiti izvod iz knjige rođenih.

Djetetu se također može dati ime prilikom ceremonije krštenja u Danskoj narodnoj crkvi ili drugoj priznatoj vjerskoj zajednici. Dijete će dobiti izvod iz knjige rođenih.

Ime mora biti odobreno

Ime djeteta može da se sastoji od jednog ili dva imena. Možeš odabrati ime sa liste odobrenih imena koja se nalazi na stranici Uprave za porodična pitanja, www.familiestyrelsen.dk. Ukoliko ime koje želite nije na listi, možete zatražiti da se ono odobri. Formular za prijavu možete dobiti u Matičnom uredu narodne crkve.

Porodiljsko i roditeljsko odsustvo

Sve trudnice imaju pravo na porodiljsko odsustvo prije i nakon porođaja. Otac djeteta takođe ima pravo na roditeljsko odsustvo na određeno vrijeme. Javne vlasti i određene privatne firme imaju sporazume ili dogovore kojima se osigurava da zaposleni dobiju plaćeno porodiljsko odsustvo. Roditelji koji ne primaju platu u toku porodiljskog odsustva imaju pravo dobijati porodiljski dodatak od opštinskih vlasti. Ovo takođe važi za osobe koje imaju svoje preduzeće duže od 6 mjeseci. Roditelji koji imaju malu djecu takođe imaju pravo na roditeljsko odsustvo. Raspitaj se o uslovima kod opštinskih vlasti.

Patronažna sestra dolazi u kućnu posjetu

Imaš pravo na posjetu patronažne sestre. Prva posjeta se može dobiti jednu sedmicu nakon što se majka i dijete vrate iz bolnice. Sljedeće posjete se dogovaraju naknadno.

Praćenje razvoja djeteta

Zadatak patronažne sestre je da savjetuje kako da najbolje obavljaš početne aktivnosti oko djeteta. Patronažna sestra vrši pregled i prati razvoj djeteta. Patronažna sestra vodi računa o dobrobiti cijele porodice i pruža savjete o svim stvarima koje ti nisu jasne.

Pregledi kod svog ljekara

Tvoje dijete ima pravo na niz besplatnih pregleda kod porodičnog liječnika. Više o dječjim zdravstvenim pregledima možeš pročitati u poglavlju 11.

Grupe majki

Patronažna sestra može da formira grupu od nekoliko majki koje su se porodile u približno vrijeme. Majke se zatim susreću u svojim domovima ili na mjestu određenom od patronažne sestre da razgovaraju i razmjenjuju iskustva. Pitaj patronažnu sestru postoje li grupe majki kojima bi se mogla pridružiti.

Čuvanje djece van kuće

Budući da oba roditelja rade preko dana, većina male djece ide u centre ili institucije za čuvanje. Mnogo školaraca nakon škole ide u institucije ili centre za dnevni boravak. Roditelji su u stalnom dijalogu sa institucijama koje se brinu o njihovoj djeci. Na ovaj način oni su u mogućnosti da utječu na rast i odgoj djece čak i kada dijete nije kod kuće.

Jaslice, cjelodnevna njega i vrtići

Najveći dio djece mlađe od šest godina svaki dan odlazi u jaslice, u cjelodnevu njegu ili u vrtić. Pružanje usluge čuvanja djece je dužnost opštinskih vlasti i mogućnosti se razlikuju ovisno o opštini. Najčešći su:

• Dnevni boravak. To znači da na dijete zajedno sa drugom djecom pazi osoba odobrena od opštinskih vlasti. Ovo je namijenjeno naročito za djecu od 0-3 godine.
• Jaslice - za djecu od šest mjeseci do dvije godine starosti.
• Vrtić - za djecu od 3 godine do predškolskog uzrasta.
• Vrtić na otvorenom - gdje djeca provode vrijeme na selu ili u šumi.
• Integrisana institucija - za djecu od šest mjeseci do predškolskog uzrasta.
• Privatni dnevni boravak. Neke opštinske vlasti dodjeljuju roditeljima subvenciju da bi slali djecu u privatne dnevne boravke.

Moraš zatražiti mjesto

Tvoja odgovornost je da se obratiš opštinskim vlastima i rezervišeš mjesto za svoje dijete. Ukoliko u tom momentu nema slobodnih mjesta, ime djeteta će biti stavljeno na listu čekanja. Što prije upišeš dijete na listu čekanja, to je veća šansa da ćeš naći mjesto kada ti bude zatrebalo. Ukoliko želiš da dijete pohađa institucije za čuvanje, trebaš ga upisati na listu čekanja odmah nakon rođenja.

Ako se preseliš u drugu opštinu

Ako se preseliš u drugu opštinu prije nego što dijete počne pohađati centar za čuvanje, moraš stupiti u kontakt sa novim opštinskim vlastima i zatražiti da se ime stavi na listu čekanja. Ne zaboravi napomenuti koliko dugo je dijete već čekalo da te ne bi stavili na kraj liste.

Ako se preseliš u drugu opštinu nakon što dijete počne pohađati centar za čuvanje, moraš stupiti u kontakt sa novim opštinskim vlastima i zatražiti da se ime stavi na listu čekanja. Možeš takođe ostaviti dijete u centru za dnevni boravak u opštini iz koje ste upravo odselili.

Telefonom zakaži posjetu

Slobodno pogledaj nekoliko institucija prije nego što se odlučiš gdje želiš da pošalješ dijete. Zakaži posjetu telefonski kako bi se osiguralo da je neko od osoblja slobodan da razgovora sa tobom i da ti pokaže instituciju.

Plaćanje

Trošak usluge čuvanja djeteta u centru za dnevni boravak snosite sami. Međutim, država pokriva dio troška. Ukoliko imate više djece u centru za dnevni boravak, imate pravo na popust, a također možete kod opštinskih vlasti zatražiti besplatno ili djelimično besplatno mjesto za dijete. Raspitajte se kod opštinskih vlasti.

Obaveza čuvanja djeteta

Svi koji primaju gotovinsku pomoć, potporu za nezaposlene* ili introdukcionu pomoć* moraju da stoje na raspolaganju radnom tržištu. To znači da moraju početi raditi ako im se ponudi posao ili program aktiviranja. To je, naravno, nemoguće ako nemaš nekoga da ti čuva djecu.

Ako sami niste našli nekoga ko može da vam čuva dijete, opština će ponuditi mjesto u dnevnom boravku ili u dječjoj instituciji. To morate prihvatiti. Inače postoji rizik od gubitka finansijske pomoći.

Dodatak za privatno čuvanje djece

Od opštinskih vlasti se može dobiti doprinos za privatno čuvanje djece, na primjer, angažiranjem dadilje. U nekim opštinama se može dobiti novčani dodatak za čuvanje vlastite djece. Opštinske vlasti odlučuju da li će odobriti dodatak.

Pomoć za jezičko usavršavanje

Ako je tvom djetetu potrebno, može da dobije posebnu pomoć pri učenju danskog jezika, takozvanu jezičku stimulaciju, kad ima najmanje tri godine. Ovu uslugu nudi tvoja opština i profesionalni jezički eksperti će ocijeniti da li je djetetu potrebna jezička stimulacija. Ako tvoje dijete ide u vrtić, jezička stimulacija će se obaviti tamo. Ako se o djetetu brineš kod kuće, dijete mora da dobija jezičku stimulaciju 15 sati svake sedmice. Jezička stimulacija je obavezna. Raspitaj se kod opštinskih vlasti.

Moj sin je razvio veliki fond riječi igrajući se sa danskom djecom.

Gülay Ciftci je došla iz Turske u Dansku 1977. godine. Radi kao opštinski savjetnik za integraciju i gotovinske naknade i momentalno studira kako bi postala socijalna radnica.

„Kad je naš sin krenuo u školu, učitelji su zapazili njegov bogati fond riječi. To je zbog toga što se najčešće igrao sa danskom djecom. Iako sa njim pričam na danskom, ima riječi koje ne znam, a on ih uči od djece. Mi odrasli možemo učiti jedni od drugih na isti način. Mi smo uvijek pozivali dansku djecu i njihove roditelje u našu kuću. Razgovarali smo o mnogo tema i to se pokazalo poučnim i za njih i za nas. Puno predrasuda je nestalo, kod obje strane.“

Kontakt između roditelja i osoblja

Pozitivni kontakt između roditelja i osoblja je od presudnog značaja za zdrav razvoj dijeteta. Osoblje svaki dan informiše o događajima u instituciji. Oni žele da čuju o vašim iskustvima sa djetetom i promjenama u porodici koje imaju uticaja na dijete.

Ako vam je potrebno više vremena za razgovor sa osobljem, možete se dogovoriti o roditeljskom sastanku.

Mnoge dnevne institucije zapošljavaju dvojezično osoblje koje učestvuje na sastancima. U protivnom možete dobiti prevodioca.

Roditeljski sastanci i vijeća

Važno je da imate aktivan interes za svakodnevni život djeteta, a naročito kad se neko drugi brine o njemu. Više o tome šta se događa u dječjoj instituciji možete saznati na roditeljskim sastancima koji se održavaju dva puta godišnje, kao i dati svoje prijedloge. Na jednom od sastanaka biraju se i predstavnici za savjet roditelja. Predstavnici imaju uticaj na finansije centra, aktivnosti i obrazovanje koje se odražava na svakodnevni život djece.

Djeca i mladi

Između dvije kulture

Biti dijete ili mlada osoba može biti posebno teško za osobe koje doživljavaju dansku kulturu i vrijednosti kao nešto vrlo različito od uslova u kojima su odrasli. Roditelji isto tako mogu imati teškoća da razumiju danske društvene norme i očekivanja u vezi djece i mladih, koje se znatno razlikuju od onih u zemlji odakle dolaze.

Tinejdžeri

Nije puno lakše ni kad djeca dostignu tinejdžerske godine i počnu doživljavati fizičke i emocionalne promjene. Kao i sva ostala djeca, oni moraju da se pronađu, da nauče da stoje na svojim nogama i da dokažu da su nezavisni. U isto vrijeme, roditelji su odgovorni za njih i treba da nastave sa postavljanjem granica za svoju djecu.

Dogovori i pravila

Najveći broj mladih ljudi dogovara se sa roditeljima oko pravila koja važe u vezi sa odlaskom na zabave, kada se trebaju vratiti kući i da li smiju noć provesti izvan kuće. Mnogi mladi - djevojčice i dječaci - sastaju se u kafićima ili diskotekama u slobodno vrijeme ili organizuje privatne zabave. Neki prespavaju jedni kod drugih.

Mnogi roditelji razgovaraju o njihovom stavu prema pušenju, piću i zabavama, na primjer, na roditeljskim sastancima. Neke porodice imaju sasvim različite stavove prema pravilima koja treba da važe i stepenu slobode koji se treba dati djeci. Na roditeljskim sastancima, roditelji se mogu dogovoriti o zajedničkim pravilima za svoju djecu, na primjer, u vezi školskih zabava.

Tijelo i seks

Bez obzira da li to odobravaš ili ne, golotinja i seks se sreću na mnogo mjesta u danskom društvu. Novine donose niz članaka o seksu i seksualnom životu, a oglasi i reklame izlažu ljudsko tijelo .

To je odraz općeg društvenog trenda prema slobodnijem pogledu na seksualni život. Na primjer, protekle decenije pojavili su se novi načini zajedničkog življenja, kao i veća sloboda pri donošenju odluka o sopstvenom tijelu, te su se uslovi za homoseksualce poboljšali. Sa ovom slobodom, međutim, dolazi i odgovornost.

To znači da postoje granice oko toga šta smiješ i šta ne smiješ raditi i niko ne smije prisiliti druge da rade nešto protiv njihove volje. Polazna tačka je da poštujemo lične i seksualne granice ostalih.

To što se ljudi polugoli sunčaju u parku ili na plaži ili što su plivači slabo obučeni ili goli, na primjer, ne treba da se shvati kao poziv na seks. Na isti način, ni govor tijela ni provokativno oblačenje drugih ne treba da se shvati kao poziv na seks. Seksualni napadi se moraju prijaviti policiji i krivac ili krivci mogu biti sudski gonjeni.

Djeca imaju prava

Danska je potpisnik Konvencije UN-a o pravima djeteta, koja se odnosi na svu djecu ispod 18 godina, bez obzira iz kojeg dijela svijeta potiču. Prema konvenciji, djeca imaju pravo na hranu, dobro zdravlje i prebivalište, pravo da idu u školu, da se igraju i da budu zaštićena od rata, nasilja, zloupotrebe i eksploatacije. Isto tako imaju pravo na suodlučivanje i uticaj.

U Danskoj je protivzakonito tući djecu, kao što je protivzakonito i obrezivanje djevojčica.

Zakonodavstvo

Danski zakon jasno propisuje granice za prava djece i njihovu zaštitu. Protivzakonito je imati seksualne odnose sa osobom mlađom od 15 godina. Mlade osobe moraju imati 16 godina prije nego što im je dozvoljeno da kupuju cigarete i alkohol. Osobama mlađim od 18 godina zabranjeno je kupovati cigarete i alkohol u restoranima i diskotekama.

Napuštanje doma

Prema danskom zakonu, ljudi imaju punu pravnu sposobnost sa 18 godina. To znači da mogu da polažu vozački ispit, posude pare i pravno su odgovorni sami za sebe. Mnogo mladih ljudi napusti dom kad napune 18 godina kako bi živjeli sami ili zajedno sa vršnjacima.

Savjeti i upute

Moguće je dobiti profesionalnu pomoć da bi se riješili teški problemi. I roditelji i djeca mogu da zatraže savjete i upute - zajedno ili sami. Raspitaj se u opštini ili kontaktiraj kriznu liniju ili telefonsko savjetovalište. Te usluge su besplatne i pozivači mogu da ostanu anonimni.

Pomoć djeci i porodicama sa problemima.

Ako ima problema, opština kontaktira porodicu i pokušava im pomoći da riješe probleme. Porodica ili član porodice može i sam da se obrati za pomoć. To je zajednički napor koji ulažu opština i porodica. Pomoć se sastoji od različitih vrsta podrške porodici.

Ako roditelji nisu u stanju da se brinu o djetetu i ako djetetu nije omogućen pravilan razvoj unutar porodice, ono može biti smješteno izvan porodice radi alternativne njege. To može da se obavi uz odobrenje roditelja ili prisilnim premještanjem. Dijete može neko vrijeme biti smješteno u instituciju ili porodični smještaj. To se, na primjer, može dogoditi ako roditelji tuku dijete ili ako nisu u mogućnosti da se brinu o njemu na odgovarajući način. Mlade osobe sa ozbiljnim socijalnim problemima ili oni koji su se bavili kriminalnim aktivnostima, čiji roditelji nisu u stanju da se brinu o njima, mogu biti smješteni u posebne institucije. Tu dobijaju pomoć da bi mogli da započnu školovanje ili nađu posao.

Djeca i odrasli sa hendikapom

Što je moguće normalniji život

Djeca, tinejdžeri i odrasli sa posebnim potrebama ili sa hendikapom, zajedno sa svojim porodicama, mogu dobiti pomoć kako bi im se olakšao svakodnevni život. Cilj pomoći je da se osobi sa hendikapom omogući aktivan život toliko blizak normalnom životu koliko je to moguće.

Posebne usluge

Većina djece sa hendikapom ili sa posebnim potrebama živi kod svojih roditelja i koristi obične dječje vrtiće, škole i institucije za boravak u slobodnom vremenu. Ali ima i takvih koji idu u specijalne vrtiće i škole, gdje djeca dobijaju obuku i obrazovanje od posebno obučenog osoblja.

Mlade osobe i odrasli imaju pristup dopunskoj nastavi, centrima za dnevni boravak i boravak u toku 24 sata, zaštićenim radnim mjestima i radionicama.

Neki stanuju u svojim stanovima, pri čemu im ličnu i praktičnu pomoć pruža država. To mogu da budu kolica ili drugi pomoćni uređaj ili lični pomoćnik. Neki žive u specijalnim stambenim institucijama ili u zajedničkim ili zaštićenim stambenim objektima, gdje im se pruža potrebna pomoć.

Život starijih osoba

Aktivne starije osobe

Stariji građani imaju brojne mogućnosti da se bave time što ih zanima i da vode aktivan život. Danska politika prema starijim osobama zasniva se na principu da starije osobe imaju odgovornost i uticaj što je više moguće. Prema tome, kao stariji građanin imaš pravo da učestvuješ u donošenju odluka. I ne samo na ličnom nivou, već i u vezi odluka koje se odnose na tvoju lokalnu sredinu.

Opštine imaju svoja vijeća starijih ljudi, čiji se članovi biraju na nivou opština i koji savjetuju opštinu po pitanjima od posebnog značaja za starije osobe iz te lokalne zajednice. Raspitaj se u opštini o tim mogućnostima i mjestima sastajanja.

Radni život i povlačenje s radnog tržišta

Dansko društvo traži od starijih građana da isto tako daju svoj doprinos, u mjeri u kojoj to mogu. Neki ljudi rade do svoje 70. godine. Ostali idu u penziju kad napune 65 godina i imaju pravo da dobiju narodnu penziju. Neki se povlače ranije sa radnog tržišta i dobijaju posebnu naknadu - efterløn ili prijevremenu penziju.

Narodna penzija

Najveći broj ljudi ima pravo na narodnu penziju kad napuni 65 godina. Princip na kojem se zasniva narodna penzija je da svaki građanin danskog društva tokom života u zemlji zaradjuje pravo na narodnu penziju. Ako si u Danskoj živio 40 godina, od 15. godine pa do penzije, imaš pravo na punu narodnu penziju. Ako si u Danskoj živio kraći period, imaš pravo na manju penziju. Opštinski ured za penzije izračunava visinu penzije na koju ostvaruješ pravo.

Penzijska štednja

Puno ljudi upotpunjuje svoju narodnu penziju drugim vrstama penzije. Mnogo zaposlenih učlanjuje se u penzijske fondove. To znači da svaki mjesec poslodavac i zaposleni plaćaju fiksni iznos koji se izdvaja za penziju u penzijskom fondu. Isto tako, možeš vršiti direktne uplate u privatni penzijski fond ili banku.

Ako uplaćuješ u privatni penzijski fond, iznos se može odbijati od poreza i na kraju ćeš platiti manje poreza.

Posebna naknada - efterløn

Posebna naknada - efterløn omogućava ljudima da završe aktivni radni vijek ili da rade sa skraćenim radnim vremenom, jer je dozvoljeno da se radi i prima plata za čiji se izvnos umanjuje posebna naknada - efterløn.

Najranija starosna dob za ostvarivanje prava posebnu naknadu - efterløn je 60 godina. Preduslov je da je si u periodu od 30 godina bio obveznik fonda za nezaposlene i da si uplaćivao posebne doprinose za posebnu naknadu-efterløn. Pravo na posebnu naknadu - efterløn prestaje sa napunjenjem 65 godina života.

Prijevremena penzija

Neki ljudi imaju tako velike fizičke ili psihičke probleme da nisu u stanju da rade i moraju da odu u prijevremenu penziju. Za ostvarivanje prava na prijevremenu penziju važe posebni uslovi - jedan od njih je period boravka u Danskoj. Raspitaj se kod opštinskih vlasti

Pomoć u kući

Većina starih ljudi stanuje kod svoje kuće sve dok može. Moguće je dobiti pomoć za poslove kao što su čišćenje i kupovina. Ako si fizički slab, možeš isto tako dobiti pomoć za ličnu njegu. Kolika je ta pomoć zavisi od toga kako opštinske vlasti procijenjuju tvoje potrebe.

Stanovi za starije

Ako si starija osoba i imaš posebne potrebe ili fizičke probleme, možeš od opštine zatražiti stan za starije osobe. Ti stanovi su tako građeni da odgovaraju potrebama starijih osoba i osoba sa hendikapom. Mnogo stanova za starije osobe je povezano sa domovima zdravlja radi lakšeg kontakta u slučaju poziva za pomoć. Ponekad postoje liste čekanja za stanove za starije. Zato je dobra ideja da se pravovremeno upiše na listu čekanja.

Zaštićeni stanovi ili starački domovi

Starije osobe kojima je potrebna puna njega mogu da dobiju smještaj u stanovima sa posebnim zaštitnim uslovima ili u staračkim domovima. Ovdje se osoblje stara o praktičnim stvarima kao što je kuhanje, pranje, čišćenje i pružanje pomoći oko lične higijene. Medicinske sestre su takođe tu da pomognu oko lijekova i da nadgledaju medicinski tretman starijih osoba.

Korisnici usluga moraju da plate za pomoć koju dobijaju. Međutim, cijene su obično toliko niske da starije osobe mogu da pokriju troškove, čak i ako primaju samo narodnu penziju.

Kad životu dođe kraj

Umrlica

Kada neko umre, ljekar popunjava umrlicu. Ako je smrt nastupila kod kuće, rođak umrle osobe mora da obavijesti ljekara što je moguće brže. Porodica dobija umrlicu zajedno sa izvještajem o smrti koji se mora poslati u matični ured narodne crkve. Danska narodna crkva* vodi evidenciju umrlih u ime države i to bez obzira na vjeroispovijest pokojnika ili njegove porodice.

Kad osoba umre, ostavinski sud* automatski dobija obavještenje o tome i ubrzo nakon smrti sud poziva užu porodicu na ostavinsku raspravu. Tu se određuje šta će se desiti sa imovinom i ličnim stvarima preminule osobe.

Sahrana

Pokojnik se obično mora sahraniti ili kremirati u roku od 8 dana. Pogrebnik može da pomogne oko svih praktičnih stvari. Moguće je dobiti finansijsku pomoć za sahranu od opštinskih vlasti. Ako pokojnik treba da bude sahranjen u nekoj drugoj zemlji, opština izdaje posebnu putovnicu za tijelo koja prati umrloga.

2.100 groblja

Danska narodna crkva* ima oko 2.100 groblja i svi građani Danske imaju pravo da budu sahranjeni na groblju. Pripadnici drugih religioznih zajednica ne mogu da računaju da će sve njihove tradicije i običaji biti poštovani u potpunosti. No, oni mogu da obavijeste upravu groblja o svojim željama.

Groblja za pripadnike drugih religioznih zajednica

Na pojedinim grobljima postoje posebna mjesta za pripadnike židovske religije, katolike ili muslimane. Osim toga, vjerske zajednice izvan Danske narodne crkve mogu dobiti pravo i na sopstvena groblja. Na primjer, u opštini Brøndby postoji muslimansko groblje. Posjeduje ga i njime upravlja Danska islamska pogrebna zaklada.