5 Naći mjesto za stanovanje

Iznajmljivanje ili vlasništvo

Različite vrste stanovanja

Većina stanova u Danskoj se nalazi u sklopu zgrada sa više spratova, u spojenim kućama ili u samostalnim kućama. Mogući oblici stanovanja uključuju iznajmljeni smještaj, djelomično ili puno vlasništvo stana. Većina stanova za iznajmljivanje nalazi se u zgradama sa više spratova. Mnogi su izgrađeni u sklopu velikih blokova stanova, koji su grupisani zajedno u urbanim sredinama u velikim gradovima. Stanovi za iznajmljivanje su u privatnom vlasništvu ili u vlasništvu subvencioniranog stambenog udruženja.

Stanovi i vlasništvu i samostalno stojeće kuće

Vlastiti stambeni objekti, spojene kuće i samostojeće kuće se mogu kupiti. Većina samostojećih kuća su porodične kuće izgrađene na sopstvenom zemljištu. U velikim gradovima vlastiti stambeni objekti su često jako skupi.

Pogledajte oglase ili se raspitajte

U mnogim dijelovima zemlje nije lako pronaći smještaj. U pronalaženju stana možeš:

• Raspitati se u opštinskom stambenom uredu.
• Upisati se na listu čekanja kod stambene zadruge.
• Pogledati oglase u dnevnoj štampi, lokalnim novinama ili specijalizovanim stambenim novinama. Možeš takođe dati oglas u novinama da tražiš stan.
• Potražiti na internetu. Ovdje možeš dati besplatan oglas. U lokalnoj biblioteci imaš besplatan pristup internetu.
• Pogledaj rubriku „Stanovi“ na žutim stranicama u telefonskom imeniku ili na stranici www.degulesider.dk.
• Stavi oglase u lokalnim supermarketima.
• Raspitaj se kod porodice, prijatelja i poznanika.

Stanovi za iznajmljivanje

Društveni ili privatni stanovi

Stanovi za iznajmljivanje su ili u privatnom vlasništvu ili u vlasništvu neprofitne stambene zadruge. Možeš se upisati na listu čekanja za stan. To znači da možeš dobiti stan u najam kad budeš prvi na listi. No, ovo može trajati godinama. Raspitaj se kod stambene zadruge.

Opština može preporučiti

Opština ima nekoliko subvencioniranih stambenih objekata na raspolaganju. Možda ćeš moći pronaći stan na ovakav način. Raspitaj se kod opštinskih vlasti.

Stanovi u privatnom vlasništvu rijetko imaju liste čekanja

Stambena udruženja u privatnom vlasništvu rijetko imaju liste čekanja. Ovdje vlasnik određuje kome će izdati prazni stan.

Dogovor o iznajmljivanju

Prava i obaveze

I stanodavac i stanar imaju prava i obaveze. Oni su regulisani danskim zakonom o iznjamljivanju stanova. Zakon, između ostalog, navodi i pravila u vezi raskida ugovora o najmu. Kao stanar dužan si da tri mjeseca unaprijed obavijestiš stanodavca o raskidu. A stanodavac ne smije stanara iznenada izbaciti na ulicu zbog nepridržavanja pravila.

Zakon o iznajmljivanju stanova također sadrži pravila koja se odnose na visinu stanarine, održavanje stana i dozvoljeni broj ljudi koji mogu da žive u stanu.

Mnogi žive u svojim kućama

U Danskoj 63% ljudi stanuje u porodičnim kućama. To su u najvećem dijelu parovi sa djecom i kuće su najčešće u njihovom vlasništvu. Većina porodičnih kuća ima dodatno zemljište. Neke kuće su izgrađene spojene u nizu.

Oko 30% ljudi živi u stanovima u sklopu stambenih blokova. Većina stambenih blokova su iznajmljeni stanovi.

Neki žive u stambenim zajednicama, gdje svaka osoba ima svoju sobu, a dijele troškove, kuhanje i ostale kućne obaveze.

Mnogi mladi ljudi dijele stanove ili iznajmljuju sobe kod vlasnika privatnih kuća.

Studenti mogu da iznajme sobu u studentskom kolegiju. U studentskom kolegiju živi mnogo studenata i svako ima svoju sobu. Uglavnom svaka soba ima svoj toalet i kupatilo, dok stanari dijele kuhinju i zajedničku prostoriju.

Imaš pravo na ugovor o iznajmljivanju

Saglasno danskom zakonu o najmu stanova imaš pravo zatražiti da se izradi ugovor o najmu u kojem će biti navedeni uslovi o kojima ste se dogovorili ti i stanodavac. Između ostalog, u ugovoru o najmu treba da stoji rok u kojem moraš obavijestiti stanodavca u slučaju da želiš raskinuti ugovor. Isto tako mora se navesti u kakvom stanju moraš ostaviti stan prilikom iseljenja.

Osiguraj se da su oba imena navedena u ugovoru

Ukoliko ste supružnici koji žele da žive zajedno u istom stanu, obavezno stavite oba imena u ugovor o iznajmljivanju. Time ćete osigurati da jedan od partnera ostane u stanu u slučaju da drugi napusti stan ili u slučaju razvoda braka.

Provjeri da li u stanu ima kvarova ili oštećenja

Ne potpisuj ugovor o iznajmljivanju prije nego što pročitaš i ono što je napisano sitnim slovima. I ne prije nego što zajedno sa stanodavcem pregledaš da li u stanu ima bilo kakvih kvarova ili oštećenja.

Ukoliko pronađete kvarove i oštećenja, zapišite ih ili u ugovor o najmu ili dodatni dokument koji ćete potpisati i ti i stanodavac. Ukoliko nakon useljenja u stanu pronađete kvarove ili oštećenja, stupi u kontakt s kućepaziteljem zgrade tokom prvih 14 dana. Time ćeš se zaštititi od obaveze plaćanja štete koju nisi počinio.

Depozit ili predujam

Sa stanodavcem se dogovori oko depozita

Možeš očekivati da ćeš morati uplatiti depozit ili predujam prije ili zajedno sa prvom stanarinom. Visinu depozita ili predujma određuješ ti i stanodavac.

Stanodavac može iskoristiti depozit ili predujam da pokrije troškove popravljanja stana u slučaju počinjene štete. Međutim, ukoliko stan ostaviš u istom stanju kakav je bio prilikom preuzimanja, stanodavac ti mora isplatiti punu sumu depozita ili predujma kada budeš napuštao stan.

Koliko stanara ?

Može biti ograničenja

U dogovoru o iznajmljivanju neki stanodavci određuju maksimalni dozvoljeni broj stanara. Opštinske vlasti takođe ponekad zakonom ograničavaju broj ljudi na dvije osobe po sobi. Raspitaj se kod opštinskih vlasti o važećim pravilima.

Subvencija stanarine

Napravi zahtjev kod opštine za pozajmicu ili subvenciju stanarine

Kod opštine možeš podnijeti zahtjev za pozajmicu za podmirivanje depozita pri iznajmljivanju stana. Zahtjev će biti razmotren na osnovu tvoje finansijske i socijalne situacije. Dužan si vratiti pozajmicu.

Kao iznajmljivač stana možeš kod opštine takođe zatražiti pomoć za plaćanje stanarine. To se naziva subvencija stanarina - boligsikring. Opština preračunava iznos na osnovu:

• broja ljudi koji žive u stanu
• veličine stana
• visine stanarine
• visine ukupnog prihoda u domaćinstvu.

Penzioneri mogu zatražiti poseban dodatak za stanarinu.

Žalbe

Ukoliko si nezadovoljni odlukom opštinskih vlasti u vezi pozajmice za depozit ili subvencije stanarine imaš pravo na žalbu. Pismo koje si dobio od opštine mora da sadrži precizna uputstva o tome gdje i kada možeš da podneseš žalbu.

Savjetovanje

Razgovaraj sa savjetnikom za stanovanje

Neke od većih neprofitnih stambenih zadruga imaju sopstvene savjetnike. Ovdje možeš dobiti korisne savjete o stambenim pitanjima i pomoć u tumačenju pisama koje si dobio u vezi smještaja.

Stan u suvlasništvu

Moraš plaćati suvlasnički dio kao i stanarinu

Stambena jedinica u suvlasništvu je jedna ili više zgrada ili stanova koje zajednički posjeduje i vodi udruženje vlasnika stanova sa djelomičnim vlasništvom. Udruženje vlasnika stanova posjeduje imovinu po principu suvlasništva. Kada kupiš suvlasnički dio imovine, dobijaš pravo korištenja dijela imovine u vlasništvu udruženja. Osim plaćanja udjela, moraš plaćati i stanarinu udruženju vlasnika.

Pravila i aktivnosti

Kao suvlasnički član automatski postaješ član udruženja vlasnika. Kao član udruženja vlasnika imaš pravo učestvovati i glasati na godišnjem sastanku udruženja vlasnika. Na godišnjem sastanku članovi određuju koja pravila će važiti unutar udruženja. Godišnji sastanak takođe određuje kad i kako će se stambeni objekt održavati i poboljšavati.

Davanje u podnajam i zamjena stanova

Iznajmljivanja od stanara

Moguće je iznajmiti stan od stanara ili člana udruženja vlasnika. To je poznato kao "davanje u podnajam" i dozvoljeno je u roku od dvije godine. Ili duže, ukoliko vlasnik ili pravila dozvoljavaju.

Zamjena sa drugim stanarom

U nekim stambenim objektima, iznajmljenim ili u djelomičnom vlasništvu, moguće je zamijeniti stanove sa drugim stanarima ili članovima udruženja vlasnika. Drugim riječima, ako imaš stan možeš ga zamijeniti za veći ili manji. Ili za stan u nekom drugom dijelu grada. Raspitaj se u administrativnom uredu zgrade ili pitaj upravu udruženja vlasnika stanova da li možeš zamijeniti stan.

Stambeni objekti u vlasništvu

Stambeni objekt u vlasništvu može biti kuća ili stan koji kupiš.

Dozvola za kupovinu nekretnina

Ako ne živiš u Danskoj ili prethodno nisi živio u zemlji najmanje pet godina, potrebna ti je dozvola od Ministarstva pravosudja da bi mogao kupiti vlastiti stambeni objekt. Ministarstvu pravosudja moraš poslati zahtjev, uključujući podatke o nekretnini koju želiš kupiti te kopiju dozvole boravka. Možeš očekivati da ćeš dobiti dozvolu ako imaš namjeru da koristiš nekretninu kao trajno prebivalište. Ako si građanin EU, možeš kupiti vlastiti stambeni objekt bez dozvole Ministarstva pravosudja ukoliko imaš namjeru koristiti nekretninu kao trajno prebivalište.

Posrednici za nekretnine

Veći dio stambenih objekata u vlasništvu prodaje se preko posrednika za nekretnine. Pogledaj oglase u novinama, na internetu ili kod posrednika za nekretnine u mjestu gdje želiš kupiti imovinu.

Posrednik za nekretnine zastupa prije svega prodavca, ali može da posavjetuje i kupca o pravima u vezi kupovine.

Uvijek koristi usluge advokata

Preporučuje se korištenje advokata. Na taj način ćeš osigurati da tvoji interesi budu zaštićeni.

Bankovni ili hipotekarni kredit

Novac za kupovinu kuće ili stana možeš pozajmiti od hipotekarnog zajmodavca.* Novac za kupovinu nekretnine sa djelomičnim vlasništvom možeš posuditi u banci. Hipotekarni zajmodavac ili banka će procijeniti tvoju kreditnu sposobnost prije odobravanja kredita. Važno je da si zaposlen i da imaš redovna primanja.

Struja, grijanje i voda

Pored plaćanja stanarine, pozajmice ili kredita, plaćaćeš i za struju, grijanje i vodu. Plaćaš zavisno od količine koju trošiš. Na nekretnini su postavljena brojila. Snabdijevanje strujom vrši se preko privatnog preduzeća za distribuciju električne energije, dok grijanje obezbjeđuje opštinska ili privatna toplifikacija. Velike stambene zgrade mogu imati svoju zasebnu toplifikaciju. Ako si vlasnik svog doma, vodu ćeš u većini slučajeva plaćati zajedno sa porezom na imovinu.

Troškovi su visoki

Korištenje struje, vode i grijanja u Danskoj je skupo. To je zbog toga što društvo želi da ograniči potrošnju energije da bi se zaštitila prirodna okolina. Struju, vodu i grijanje možeš uštediti na sljedeći način:

• Ugasi svjetlo u praznim prostorijama.
• Koristi sijalice koje troše malo energije. One su skuplje od standardnih sijalica, ali traju deset puta duže.
• Koristi tuš umjesto kade.
• Umivaj se koristeći lavor ili umivaonik, a ne tekuću vodu.
• Kupuj frižidere, zamrzivače i mašine za pranje koje troše malo vode i energije. Naljepnica na aparatu sadrži informacije o potrošnji energije i vode, kao i o stepenu iskoristivosti energije. Potrošnja energije koristi skalu od A do G, gdje A označava najmanju potrošnju energije. Pročitaj više o potrošnji energije u poglavlju 9, Ekonomija i potrošnja.

Zajednički troškovi

Ako živiš u stanu čiji si vlasnik ili ga koristiš kao iznajmljivač, ili živiš u stanu sa suvlasništvom, ti i tvoji susjedi zajedno plaćate troškove za kućepazitelja i održavanje zgrade i zajedničkih područja. Ako živiš u iznajmljenom smještaju, zajednički troškovi su uračunati u stanarinu.

Kućepazitelj

Najveći broj iznajmljenih smještaja i udruženja stanova sa suvlasništvom imaju kućepazitelja koji je odgovoran za praktične stvari, npr. održavanje zajedničkih područja. Kod subvencioniranih stambenih objekata, kućepazitelj može vršiti manje popravke u stanovima ili pozvati zanatliju da obavi posao.

Stanarska demokratija

Kod subvencioniranog stanovanja

Subvencionirani stambeni objekti funkcioniraju na bazi demokratskog organizovanja stanara. To znači da stanari biraju predstavnike u savjet stanara ili upravu udruženja stanara*. Predstavnici stanara mogu da usvoje kućni red ili organizuju zajedničke aktivnosti. Oni takođe mogu uticati na dizajn i izgled zajedničkih prostora.

Uticaj stanara u privatnim zgradama

Kod velikih stambenih projekata, stanari mogu da izaberu predstavnike koji će zastupati njihove interese u odnosu na stanodavca. Predstavnici stanara imaju pravo da provjere račune vezane uz stambeni objekt u kojem žive i moraju biti konsultovani prije nego što stanodavac poveća stanarinu ili počne obuhvatne radove renoviranja.

Ti se možeš uključiti

Kao stanar, možeše pomoći pri izboru predstavnika različitih grupa stanara. Na primjer, može da postoji savjet stanara za stambenu zgradu, uprava za imovinu sa suvlasništvom ili udruženje vlasnika za privatne vlasnike domova. Možeš učestvovati u sastancima i aktivnostima koje organizuju stanari. I možeš biti aktivan ili kao izabrani predstavnik stanara ili kao stanar koji predlaže aktivnosti za mlade i odrasle. Na taj način možeš se upoznati sa susjedima i pomoći u oblikovanju područja stanovanja.

Stanarske kuće i zajedničke prostorije

Za sastanke i proslave

Neki privatni kao i projekti stambenih zadruga te najveći broj subvencioniranih stambenih projekata imaju stanarske kuće i zajedničke prostorije gdje stanari mogu da se sastaju. Stanari mogu često da iznajme ta područja, na primjer, ako žele da organiziraju zabavu.

Pravila za stambeene prostore i stambeni okoliš

Ako si u nedoumici, pitaj

Najveći broj iznajmljenih stambenih objekata i udruženja stanova imaju svoj kućni red. Pravila određuje ili vlasnik ili stanari. Kućni red se obično bavi pitanjima kao što je pranje stepenica, kućni ljubimci, galama, parkiranje bicikala i dječjih kolica.

Ako si u nedoumici u vezi sa pravilima, pitaj kućepazitelja ili susjeda.

Konflikti se mogu riješiti

Tamo gdje su ljudi postoji i mogućnost za konflikt. Ako dođeš u konflikt sa susjedima, pokušaj da razgovaraš sa njima što je prije moguće. Ako to ne urodi plodom, onda razgovaraj sa kućepaziteljem ili savjetom stanara ako postoji. Ili udruženjem vlasnika ili stanara, ovisno o tome u kakvoj zgradi živiš.

Zatraži pomoć

Ukoliko imaš nesuglasica sa iznajmljivačem, npr. oko održavanja ili zamjene stana ili daljeg iznajmljivanja, zatraži pomoć od kućepazitelja ili savjeta u cilju rješavanja konflikta. Ako to ne pomogne, možeš uložiti žalbu.

Ako živiš u subvencioniranom stambenom objektu, možeš se žaliti posebnom savjetu za žalbe stanara kod udruženja subvencioniranih stambenih objekata. Pitaj svoje udruženje stanara ili opštinu.

Opštine imaju odbor za žalbe stanara*. Tu se možeš žaliti ako živiš u stanu u privatnom vlasništvu, a konflikt je u vezi stanarine ili kućnog reda. Raspitaj se kod opštinskih vlasti.

Čišćenje i otpad

Kao stanar si odgovoran za čišćenje i spremanje. Obrati pažnju na pravila zgrade ili stambenog prostora o čišćenju i otpadu.

Običan otpad

Tvoja opština je odgovorna za sakupljanje običnog otpada sa područja tvoga stanovanja jednom sedmično. Vrtni otpad i veliki otpad se sakupljaju nekoliko puta godišnje. Veliki otpad može biti namještaj i korištena bijela tehnika.

Opštinski centri za reciklažu otpada*

Opštinske vlasti imaju centre za reciklažu otpada gdje građani mogu odložiti vrtni i veliki otpad. To je mjesto na kojem se odlaže otpad koji je opasan po okolinu kao što je boja, ulje, baterije i električni aparati. Raspitaj se u opštini o važećim pravilima.

Antene

Zajedničke antene u zgradama sa iznajmljenim stanovima

Većina stanova za iznajmljivanje i objekata stambenih udruženja ima zajedničku antenu na koju se automatski pretplaćuješ kada se useljavaš. To može da bude ili kablovska antena ili neka druga vrsta zajedničke antenske instalacije. Obično se ova usluga plaća zajedno sa stanarinom.

Postavljanje vlastite antene je moguće samo uz dozvolu vlasnika stana ili udruženja suvlasnika stanova.

Neka udruženja vlasnika imaju zajedničke antene.

Ukoliko živiš u vlastitom stambenom objektu, možeš imati pristup kablovskoj televiziji ili može biti da tvoje udruženje vlasnika ima zajedničku antenu. U protivnom, možeš postaviti sopstvenu antenu.

Udruženje vlasnika antene odlučuje o kanalima

Mnoge zajedničke antene su postavljene od strane udruženja vlasnika antene. U udruženju možeš učestvovati pri izboru TV kanala za tvoje područje. U cijeloj zemlji je moguće gledati regionalne, nacionalne i brojne strane TV kanale.

Ako imaš radio, TV prijemnik ili kompjuter koji prima radio i TV signal, dužan si dva puta godišnje da platiš posebnu nadoknadu, takozvanu medijsku pretplatu*. Više o mediskoj pretplati možeš pročitati u poglavlju 10, Kultura i slobodno vrijeme.

Preuređivanje stambenog objekta

Pravila u vezi struje, grijanja i vode

Ukoliko si vlasnik stana, možeš preuređivati unutrašnjost stana koliko god želiš. Postoje, međutim, određena pravila u vezi struje, grijanja i vode. Neke od ovih instalacija smiju izvoditi jedino ovlaštena stručna lica. Ukoliko se ne budeš pridržavao pravila, osiguranje neće isplatiti odštetu u slučaju nesreće.

Raspitaj se kod opštinskih vlasti

Ako želiš preurediti kuću izvana, npr. izgradnjom potkrovlja ili balkona, ili ukoliko želiš podići šupu ili garažu, moraš se pridržavati određenih zakona i pravila. Prije nego što započneš sa radom stupi u kontakt sa opštinskim vlastima.

Suvlasnici moraju informisati savjet

Ako si suvlasnik stambenog prostora, prije nego što počneš s preuređivanjem, moraš provjeriti da li pravila udruženja suvlasnika sadrže posebna ograničenja.

Stanari se moraju dogovoriti s vlasnicima oko svih promjena.

Kao podstanar dužan si da razgovaraš sa vlasnikom ili sa upravom stambenog preduzeća* prije nego što započneš s preuređivanjem.

Smiješ ugraditi veš-mašinu ili mašinu za suđe ukoliko su instalacije odobrene.

Osiguranje

Krađa, šteta od požara i poplave

Ukoliko zaključiš polisu stambenog osigiranja, namještaj, knjige, odjeća, muzička linija, TV i mnogo drugih ličnih predmeta će biti pokriveno u slučaju krađe ili štete počinjene požarom ili poplavom. Krađu moraš odmah prijaviti policiji inače osiguravajuće društvo neće isplatiti odštetu.

Možeš odabrati „porodičnu polisu“ koja pokriva osiguranje od odgovornosti trećeg lica, štete i krađu.

Adrese osiguravajućih društava možeš naći u telefonskom imeniku ili na stranicama www.degulesider.dk.

Čak i ako si stanar i živiš u jednoj sobi kuće ili stana, moraš osigurati ličnu imovinu.

Selidba

Obavijesti kada se seliš

Sve opštinske vlasti imaju registar stanara. Zbog toga, ako se seliš, moraš obavijestiti opštinu. To moraš obaviti u roku od pet dana nakon selidbe.Možeš to obaviti elektronskim putem na stranici www.borger.dk. Isto tako u pošti možeš uzeti fascikl koji sadrži sve potrebne formulare.