12 Praznici i svetkovine

Običaji i značajni datumi

U Danskoj ljudi slave niz praznika, značajnih datuma i posebnih običaja u toku godine. Za neke od tih dana djeca dobijaju slobodan dan u školi, a odrasli na poslu.

Poklade

Poklade ili na danskom Fastelavn je druga riječ za "Karneval" - proljetni festival, čije porijeklo datira iz drevne Grčke. U Danskoj Poklade (Fastelavn) originalno označavaju početak posta prema kršćanskom vjerovanju. Prema drevnim običajima djeca oblače kostime i udaraju po buretu. U stara vremena u buretu je bila mačka. Danas, onaj ko slomi bure naziva se kraljem mačaka. Poklade (Fastelavn) se održavaju 49 dana prije uskrsa.

8. mart

8. mart je međunarodni praznik žena i proslavlja se širom zemlje.

Uskrs

Uskrs je kršćanski religiozni praznik koji obilježava raspeće, smrt i uskrsnuće Krista. Uskrs je u Danskoj vrijeme obiteljske proslave. Iz starih vremena datira tradicija međusobnog darivanja čokoladnim uskršnjim jajima. Jaje je stari simbol plodnosti. Uskrs pada svake godine u martu ili aprilu.

1. maj

1. maj je međunarodni praznik rada koji se proslavlja organiziranjem povorki i aranžmana širom zemlje.

Duhovi

Prema kršćanskom vjerovanju Duhovi obilježavaju dolazak Svetog duha na zemlju. Duhovi su originalno označavali kraj sedmonedeljne uskršnje proslave. Na Duhove tradicija je da se ustaje rano da bi se gledao "ples" sunca, a mnogi ljudi idu u šumu na piknik. Svake godine Duhovi padaju u maju ili junu.

Dan Ustava

Dan Ustava je 5. juna, kada se održavaju susreti i drže govori da bi se obilježio danski demokratski ustav, Ustav Kraljevine Danske. Svoj prvi ustav Danska je dobila 1849.

Ivanjska noć (Sankt Hans)

Ivanjska noć u Danskoj se obilježava 23. juna uveče. Ivanjska noć vuče korijene u paganskoj narodnoj tradiciji i kršćanstvu. Proslava obilježava ljetnu ravnodnevnicu i prema drevnom običaju na lomači se spaljuju lutke koje predstavljaju vještice. Noć obilježava istovremeno i rođendan Ivana Krstitelja 24.juna.

Božić

Božić proslavlja rođenje Krista. Božićno veče je 24. decembra. Tada se porodica okuplja na zajedničku večeru i darivanje poklona. Mnogi tada plešu oko božićnog drveta i pjevaju božićne i druge pjesme. Mnogi idu u crkvu na Božićno bogosluženje. Sve prodavaonice i ulice okićene su za Božić svjetlima, figurama u obliku srca i borovim grančicama. Vilenjaci, mala imaginarna stvorenja koja predstavljaju pagansku tradiciju, takođe igraju važnu ulogu u proslavi Božića u Danskoj. U decembru, na mnogim radnim mjestima se daju božićni ručkovi, a u jaslicama, školama i centrima za produženi boravak djeca prave božićne poklone. Mnoga djeca imaju božićni kalendar baš kao i onaj na TV programu. Takvi kalendari odbrojavaju dane do večeri prije božića. Na 25. i 26. decembar, odn. prvi i drugi dan Božića, okupljaju se mnoge obitelji na božićni ručak.

Nova godina

Novogodišnje veče pada na 31. decembar i diljem zemlje paljenjem vatrometa ljudi slave dolazak nove godine. Na dan Nove godine, 1. januara, zatvorene su gotovo sve prodavnice i radna mjesta.

Druge svetkovine i značajni datumi

Uporedo sa rastućim trendom kulturne razmjene u svijetu i kako je sve više Danaca stranog porijekla zauzelo svoje mjesto u danskom društvu, usvojeni su i neki drugi običaji i značajni datumi.

• Neke škole slave Ramazan - muslimanski mjesec posta.
• Na mnogim mjestima na 31. oktobar slavi se noć vještica prema američkoj tradiciji. Djeca se oblače kao vještice i duhovi, na primjer. Unutrašnjost bundeve se isčisti, izrežu se otvori za usta i oči i u unutrašnjost se postavi zapaljena svijeća.
• U mnogim dijelovima zemlje održavaju se karnevali koji imitiraju tradicionalne južnoameričke proslave uz zvuke sambe i organizirane povorke. Najveći karnevali održavaju se na Duhove u Kopenhagenu.