11 Zdravlje i bolest

Zdravstveni sistem

Tvoj liječnik opšte prakse

Kada se registruješe kod narodnog registra u svojoj opštini, možeš da odabereš ljekara opšte prakse po slobodnom izboru, npr. ovisno tome želiš li liječnika ili liječnicu.

Pristup javnim zdravstvenim uslugama ostvaruje se preko tvog liječnika opšte prakse. Za neke zdravstvene tegobe neposrednu pomoć može ti pružiti liječnik opšte prakse. Kod drugih, možda će biti potrebno da dobiješ uput za pregled ili liječenje kod specijaliste ili uput za bolničko liječenje.

Uput liječnika opšte prakse nije ti potreban ako želiš posjetiti zubara ili ako imaš akutne bolove i potrebna ti je hitna pomoć u bolničkoj ambulanti ili hitan prijem na bolničko liječenje.

Zdravstvena karta

Zdravstvena karta koju dobiješ od opštine, predstavlja dokaz da imaš pravo na javne zdravstvene usluge. Na karti je navedeno tvoje ime i prezime, adresa, lični broj za identifikaciju, te ime i prezime i adresa tvog liječnika opšte prakse.

Obezbjeđuje zdravstvenu zaštitu na putu kroz Evropu

Zdravstvenu karticu moraš nositi sa sobom pri svakoj posjeti zubaru, bolničkoj ambulanti za hitne slučajeve ili u slučaju prijema na bolničko liječenje. Moraš je imati kod sebe i kada putuješ van Danske. Zdravstvena kartica obezbeđuje zaštitu u slučaju da se razboliš ili doživiš nesreću dok putuješ po Evropi, pod uslovom da se radi o turističkom putovanju i da se nalaziš van Danske manje od mjesec dana. Više informacija o tome možeš naći na www.sundhed.dk.

Posjeta liječniku opšte prakse je besplatna.

Posjeta liječniku opšte prakse je besplatna, a isti je slučaj i sa prijemom na bolničko liječenje. Troškove snose poreski obveznici.

Troškovi koje moraš platiti

Moraš platiti dio troškova za lijekove, stomatološke usluge i fizikalnu terapiju, na primjer. Međutim, imaš mogućnost za subvenciju.

Kod liječnika

Zakaži posjetu

Ako su ti potrebne liječničke usluge, nazovi i zakaži posjetu. Većina liječnika opšte prakse ima radno vrijeme od 08:00 do 16:00 radnim danom. Dogovoreni termin za posjetu biće u roku od najviše pet dana poslije telefonskog poziva. Ako se osjećaš jako loše, liječnik će u većini slučajeva naći vremena da te primi još istoga dana.

Pregled, liječenje ili uput

Liječnik će te pregledati i odlučiti o daljnjem postupku. Možeš dobiti recept za lijekove.

Ljiječnik ti može isto tako izdati uput za dodatne preglede i liječenje kod specijaliste, na primjer dermatologa ili ginekologa. Posjete specijalisti su isto tako besplatne. Tvoj liječnik ti može izdati uput za određene vrste liječenja za koje je neophodno da platiš dio troškova. To može biti tretman kod fizioterapeuta ili psihologa.

Na kraju, liječnik te može uputiti na bolničko liječenje, ako procijeni da je to neophodno.

Prevodilac

Tvoj liječnik mora brinuti o tome da se međusobno možete razumjeti. Ako ne govoriš isti jezik, liječnik mora pozvati prevodioca. Više informacija o korištenju usluga prevodioca možeš naći u poglavlju 4, Novi građanin u Danskoj.

Posjeta liječniku opšte prakse

Psihološki problemi

"Bol u duši"

U Danskoj nije neuobičajeno da ljudi pate od psiholoških problema. Osjećati se depresivno nije isto što i biti mentalno bolestan. Mnogi Danci traže pomoć i dobijaju odgovarajući tretman za svoje pshiloške probleme. Ako si u Dansku stigao bježeći od rata ili progona, možeš imati dosta razloga za mentalne tegobe, koje ne bi postojale u mirnim uslovima života.

Posljedice mogu biti bolovi u tijelu

Posjeti svog liječnika ako imaš psiholoških problema i trebaš pomoć. Psihološki problemi mogu dovesti i do fizičke boli. Ako te, na primjer, bole leđa, stomak ili glava bez vidljivog fizičkog razloga, ili ako loše spavaš, trebaš se javiti liječniku. Liječnik će te pregledati da utvrdi postoji li psihološki uzrok tegoba.

Pitaj o tvojim problemima

Liječnik će pitati da li si zabrinut ili nečim opterećen. Da li imaš problema u braku ili tuguješ za svojom porodicom i domovinom. Da li si bio izložen traumatskim iskustvima kao što je rat i tortura ili si bio držan u zatvoru.

Liječnik ime obavezu ćutnje

Liječnik ima obavezu ćutnje i možeš snjim ili s njom bez rizika govoriti o svojim problemima. Sve što kažeš ostaće između vas i neće se proslijeđivati tijelima vlasti, osim ako ti to želiš.

Psihološka pomoć

Liječnik može procijeniti da se tvoji simptomi ne mogu liječiti samo lijekovima. Zbog toga ti može izdati uput za pregled kod psihologa koji ti može pomoći.

Ako patiš od mentalne tjeskobe kao posljedica rata ili torture, ljekar ti može izdati uput za centar za traumatizovane izbjeglice.

I djeca se mogu osjećati loše

Moraš biti svjestan da i tvoja djeca mogu patiti od sličnih tegoba i da im može biti potrebna pomoć. Možeš razgovarati o tome s liječnikom, socijalnim radnikom koji je zadužen za slučaj, zdravstvenim radnikom, nastavnikom ili osobljem zaposlenim u predškolskoj ustanovi i vrtiću ili u produženom boravku nakon škole. Oni mogu da te posavjetuju šta možeš uraditi.

Dežurni liječnik

Van uobičajenog radnog vremena

Ako ti je potrebna pomoć liječnika poslije 16:00 radnim danom, odnosno u bilo koje vrijeme vikendom i praznikom, moraš nazvati dežurnog liječnika. Telefonski broj lokalnog dežurnog liječnika možeš naći u svom telefonskom imeniku ili na internet-stranici opštine, ili na adresi www.sundhed.dk.

Pitanja

Kada nazoveš, dežurni liječnik će upitati kako se osjećaš. Ili, ako se javljaš u ime pacijenta, pitaće te kako se pacijent osjeća. Postaviće ti pitanja poput : Imaš li povišenu temperaturu i koliko je visoka? Osjećaš li bol? Ako se radi o povredi, liječnik će postavljati pitanja kako bi utvrdio ozbiljnost povrede.

Na osnovu tvojih odgovora, dežurni liječnik će procijeniti da li treba da posjetiš svog matičnog liječnika sljedećeg dana, da li liječnik treba da dođe u kućnu posjetu, ili možda treba da se dovezeš do službe hitne liječničke usluge ili do bolničke službe za hitne slučajeve. Zatražiće od tebe isto tako da kažeš svoj ili pacijentov lični identifikacioni broj.

Koristi dežurnog liječnika samo kada je to neophodno.

Javi se dežurnom liječniku samo kada je to neophodno ili ako nisi siguran koliko su ozbiljne tvoje zdravstvene tegobe ili tegobe tvog djeteta.

Alarm 112

Hitni slučajevi

Ako neko iznenada izgubi svijest, ne može da diše, doživi nesreću ili bude napadnut, moraš odmah nazvati centralu hitne službe na broj 112.

U centrali hitne službe zatražiće tvoje ime i prezime, adresu i broj telefona sa kog se javljaš. Centrala hitne službe pobrinuće se da ti se odmah pošalje vozilo hitne pomoći, policija ili neka druga vrsta pomoći.

Pregledi i vakcinacije djece

Devet pretraga

U dobi od navršenih pet sedmica do 15 godina starosti, tvoje dijete koristiće devet preventivnih ljekarskih pretraga. Prvih sedam pretraga izvršiće se prije nego što dijete krene u školu, a posljednja dva na početku i kraju školovanja.

Program pretraga

Pretrage se obavljaju prema utvrđenom programu. Cilj ovih pretraga je praćenje zdravlja i razvoja djeteta. Na taj način ti i tvoj liječnik imate mogućnost da utvrdite da li tvoje dijete ima problema i da preduzmete odgovarajuće aktivnosti ako je potrebno.

Zakaži posjetu

Za prvih sedam pregleda moraš dogovoriti termin posjete sa svojim ljekarom.

Besplatne vakcinacije

Sva se djeca mogu vakcinisati protiv brojnih bolesti. Vakcinacija je besplatna. Vakcinaciju djeteta obavlja tvoj ljekar. To se može uraditi u isto vrijeme kada se obavlja redovan liječnički pregled djeteta.

Odluku o tome protiv kojih bolesti se može vršiti vakcinacija djeteta donose danske zdravstvene vlasti. To su difterija (Di), tetanus (Te), veliki kašalj (Ki), dječja paraliza (Pol), ospice, zauške, male boginje (MFR) i meningitis (Hib).

Rubeola

Ako dobiješ rubeolu za vrijeme trudnoće, postoji opasnost da se dijete rodi sa hendikapom. Zbog toga se moraš vakcinisati prije nego zatrudniš ako nisi preležala rubeolu ili ako se nisi već ranije vakcinisala protiv ove bolesti.

Druge vakcinacije

Ako si majka i imaš hepatitis B, dijete će biti vakcinisano protiv ove bolesti. Dijete će primiti prvu vakcinaciju odmah po rođenju. Sljedeće vakcinacije dijete će primiti u dobi od 4 do 5 sedmica, dva mjeseca i 12 mjeseci.

Ako je član tvoje porodice zaražen hepatitisom B, ostali članovi porodice mogu se vakcinisati protiv ove bolesti besplatno kod liječnika opšte prakse.

Vakcinacije prije putovanja

Ako su ti potrebne posebne vakcinacije u vezi sa putovanjem u inostranstvo, moraš sam snositi troškove vakcinacije.

Reci i pitaj

Zdravlje i bolest predstavljaju osjetljivo i lično pitanje. Istovremeno, mi doživljavamo zdravlje i bolest na različit način zavisno od naše kulture i vaspitanja. Zbog toga lako može doći do nesporazuma kada se suoče predstave o zdravlju iz različitih kultura. To naročito vrijedi kada je otežano međusobno razumijevanje.

Zdravstveno osoblje u bolnicama informisaće te o liječenju, te o tvojim pravima i dužnostima kao pacijenta. Važno je da pažljivo slušaš šta oni govore i da poštuješ ustaljene procedure. Međutim, jednako je važno da im kažeš svoje želje i očekivanja. I da postavljaš pitanja kada nešto ne razumiješ.

U bolnici

Pretrage i tretmani

Ako iznenada nastupi povreda ili se razboliš, možeš biti primljen u bolnicu. Ili ti ljekar može izdati uput za pregled ili liječenje u bolnici. Mnoge različite vrste pregleda i tretmana obavljaju se bez ležanja u bolnici. To omogućuje da se vratiš kući istoga dana.

Slobodan izbor bolnice

Zavisno od vrste liječenja, možeš odabrati u koju bolnicu želiš biti primljen. Ako odabereš bolnicu van regiona u kojem živiš, možda te neće primiti zbog nedostatka raspoloživih kapaciteta. Razgovaraj sa svojim liječnikom u vezi sa izborom bolnice.

Sobe s više pacijenata

Po prijemu u bolnicu bićeš smješten u sobu zajedno sa još dva ili tri pacijenta. Žene i muškarci leže u zasebnim sobama.

Pravila o ishrani i posjetama

Mir i tišina

Bolesnima je potreban mir i tišina. Zbog toga većina bolnica ima tačno određeno vrijeme za posjete. Bolnice očekuju od posjetilaca da budu tihi i da pokažu obzir prema svim pacijentima.

Bolnica se brine za ishranu, odjeću i pranje

Bolnica se stara o tome da pacijenti redovno primaju hranu, održavaju ličnu higijenu, nose čistu odjeću i da su im zadovoljene različite potrebe. Posjetiocima je dozvoljeno da donose sa sobom voće, no drugu hranu mogu unijeti u bolnicu samo nakon konsultacije sa bolničkim osobljem.

Djeca u bolnici

Roditelji mogu prenoćiti kod bolesne djece

U većini bolnica roditeljima je omogućeno da prespavaju kod svoje djece. Roditelji bolesne djece mogu boraviti u bolnici i van uobičajenog vremena za posjete.

Psihijatrijska bolnica

Razgovor i medicinski tretman

Osobe koje pate od neke psihijatrijske bolesti, a imaju toliko ozbiljne poteškoće da nisu u stanju normalno da funkcionišu u svom svakodnevnom životu, mogu biti primljene na psihijatrijski odjel dok im se stanje ne poboljša. Na tom odjelu pacijenti imaju mogućnost da razgovaraju o svojim problemima i prime medicinski tretman. U mnogim slučajevima pacijenti preuzimaju aktivnu ulogu u planiranju svog tretmana. U mnogim psihijatrijskim bolnicama postoji mogućnost za prijem pacijenata u jednokrevetne sobe. Psihijatrijske bolnice imaju otvorene i zatvorene odjele.

Prisilni smještaj u bolnicu

Osobe koje pate od neke teške psihijatrijske bolesti i koji predstavljau opasnost po sebe ili okolinu treba da budu primljeni na psihijatrijski odjel. Ukoliko osoba to odbije, može biti prisilno smještena u bolnicu prema procjeni liječnika. Prilikom prisilnog smještaja u bolnicu pacijent se uvijek smješta u zatvoreni odjel.

Njega zuba

Njega zuba kod djece

Besplatna njega zuba od 0 do 18 godina

Sva djeca u Danskoj imaju pravo na besplatnu njegu zuba u dobi od 0 do 18 godina. Oni posjećuju zubara redovno radi kontrolnih pregleda. Tom prilikom djeca uče kako da njeguju zube. Ako je potrebno, zubar popravlja i ispravlja njihove zube.

Pazi na mliječne zube

Prije nego što napuni dvije godine starosti dijete će dobiti poziv da posjeti zubara. Dobro je doći na pregled iako dijete još nema zube. Bez obzira što mliječni zubi ispadaju tokom djetinjstva, potrebno je da se i oni dobro njeguju sve dok ih dijete ima. U protivnom, postoji rizik da se oštete trajni zubi koji izrastaju poslije njih.

U većini opština postoje zubarske ordinacije u okviru škola. Neke manje opštine imaju umjesto toga ugovore sa privatnim zubarima. No i u tom slučaju njega dječjih zuba je besplatna.

Školska njega zuba

Kada dijete krene u školu, automatski će biti pozvano na kontrolni pregled zuba. Stručnjaci za njegu zuba dolaze u posjete školama i podučavaju djecu kako da njeguju svjoje zube.

Preporučuje se da roditelji prate svoju djecu prilikom posjete zubaru sve dok su djeca mala. Ako je kod djeteta potrebna neka veća intervencija, prvo će se izvršiti konsultacija s roditeljima.

Njega zuba odraslih osoba

Nađi svog privatnog zubara

Osobe starije od 18 godina moraju naći svog privatnog zubara, na primjer, u lokalnom telefonskom imeniku. Troškove pregleda i intervencija snose pacijenti sami, ali država pokriva dio troškova. Taj iznos se automatski odbija od računa.

Ako imaš privatno zdravstveno osiguranje, možeš dobiti dodatnu finansijsku pomoć prilikom plaćanja redovnih i posebnih zubarskih intervencija ili velikih operacija.

Redovno posjećuj zubara

Preporučuje se da redovno posjećuješ svog zubara, a ne samo kada imaš neki problem sa zubima. Tvoj zubar može otkriti kvar na zubu prije nego što nastupi bol. Na taj način će intervencija biti manje obimna i uz manji trošak. Trebaš se dogovoriti sa svojim zubarom koliko često će biti potrebno dolaziti na kontrolne preglede.

Zakaži posjetu

Moraš zakažeti posjetu i doći u zakazano vrijeme. Ako želiš redovno ići na kontrolne preglede, zubar će ti poslati poziv sa terminom za sljedeći pregled.

Njega zuba za osobe sa fizičkim i mentalnim hendikapom.

Opštinske vlasti obezbjeđuju njegu zuba za osobe sa izraženim fizičkim i mentalnim hendikapom. Država pokriva najveći dio troškova za takve pacijente.

Hitna zubarska pomoć

Ako iznenada dobiješ tešku zubobolju izvan uobičajenog radnog vremena zubara, možeš se obratiti dežurnoj zubarskoj ordinaciji koja radi 24 sata na dan. Njen telefonski broj se nalazi u lokalnom telefonskom imeniku.

Lijekovi

Sa ili bez recepta

Neke vrste lijekova mogu se kupiti samo na liječnički recept. Drugi lijekovi nalaze se u slobodnoj prodaji. U apoteci možeš kupiti sve vrste lijekova. Lijekovi za koje je potreban recept mogu se kupiti samo u apoteci. Lijekovi protiv lakše glavobolje, upale grla i proizvodi namijenjeni za odvikavanje od pušenja mogu se kupiti i u supermarketima, prodavnicama i nekim benzinskim pumpama.

Subvencionirani lijekovi

Država daje potporu za neke vrste lijekova. To zavisi od primanja pojedinca i količine lijekova koju ta osoba potroši u toku jedne godine. Za više informacija obrati se svom liječniku ili apotekaru.

Zdrava ishrana i vježbanje

Važno za izbjegavanje bolesti

Hrana obezbjeđuje energiju i hranjive sastojke potrebne tijelu za pravilno funkcionisanje. Zdrava ishrana uključuje mnogo voća i povrća, a samo male količine masti i šećera. Kretanje i vježbanje su važni za zdrav život i izbjegavanje niza bolesti kojima smo izloženi u savremenom društvu.

Dijabetes, srčane bolesti i karcinom

Bolesti poput dijabetesa tipa 2, visokog krvnog pritiska, srčane bolesti i karcinom se nazivaju bolestima životnog stila, budući da se mogu pripisati načinu života koji vodimo. Danas koristimo mašine za obavljanje poslova, koji su ranije zahtijevali fizički rad. Većina ljudi ima radna mjesta kod kojih veći dio dana provedu u sjedećem položaju i koja uključuju vožnju prilikom odlaska na posao i pri povratku. Mnogi ljudi su jako zauzeti tokom dana i lakše im je da kupe gotova jela, umjesto da sami pripremaju zdrave obroke.

Rizik

Hrana koja sadrži previše masti ili šećera, nedovoljna fizička aktivnost, pušenje i prekomjerna upotreba alkohola povećavaju rizik od bolesti životnog stila. Svoju ulogu mogu da odigraju i geni. Na primjer, ako su roditelji ili braća i sestre imali dijabetes tipa 2, postoji rizik da se ta bolest razvije i kod tebe. Radi toga moraš posebno da vodiš računa o tome da jedeš zdravu hranu i da vježbaš.

Dobri savjeti za zdravlje

Možeš sam mnogo učiniti za smanjenje rizika od bolesti životnog stila. Vodi zdrav život. To znači: nemoj pušiti, konzumiraj alkohol umjereno i slijedi osam savjeta danskih zdravstvenih autoriteta. Radi se o sljedećih osam savjeta:

Jedi voće i povrće - najmanje 600 grama dnevno.

Ako jedeš barem 600 grama voća i povrća dnevno, smanjićeš rizik od dobijanja srčanih bolesti, dijabetesa i karcinoma. Ako pojedeš jednu jabuku, pomorandžu, bananu i mrkvu na dan i ako u tvom kuhanom obroku koristiš povrće, lako ćeš doći do potrebne količine od 600 grama dnevno. Tu mogu biti uključeni i koštunjičavo i sušeno voće.

Jedi ribu i riblje proizvode - nekoliko puta sedmično

Riba je zdrava jer sadrži riblje ulje, vitamin D i selen. Preostala hrana najvećim dijelom sadrži vrlo malo ovih sastojaka. Ribu možeš jesti kuhanu, kao predjelo ili u sendvičima. Možeš isto tako jesti haringu, skušu ili tunjevinu u konzervi, na primjer.

Jedi krompir, rižu, kuskus ili tjestenine - svaki dan

Kruh, brašno i proizvodi od žitarica su zdravi i sadrže malo masti. Kruh od integralnog i zobenog brašna je naročito zdrav jer sadrži mnogo vlakana i vitamina B. Biraj kruh koji sadrži malo šećera i radije kupuj raženi kruh nego bijeli kruh. Bijeli kruh sadrži manje vlakana i zbog toga te manje zasićuje od integralnog kruha.

Jedi samo malo šećera - naročito u bezalkoholnim pićima i kolačima

Slatkiši sadrže previše kalorija, a vrlo malo zdravih sastojaka. Previše slatkiša ostavlja malo prostora za zdravu hranu.

Jedi vrlo malu količinu masti - naročito u mliječnim proizvodima i mesu

Tvome tijelu je potrebna masnoća, no ne u prevelikim količinama. Najbolje je da se koristi biljno ulje,a da se smanji unos životinjske masti. Biraj meso koje nije masno i odvoji višak vidljive masti. Biraj mlijeko, jogurt i sir sa smanjenim udjelom masnoće.

Jedi raznovrsnu hranu - održavaj svoju normalnu težinu

Jedi različite vrste kruha, voća, povrća, mesa i mliječnih proizvoda svaki dan. To će organizmu dati sve potrebne vitamine i minerale. Ako dobijaš na težini, jedi manje porcije i više vježbaj. Težinu je lakše održavati, ako si fizički aktivan svakoga dana.

Žeđ ugasi vodom

Tvoje tijelo treba od 1 do 1½ litre vode svakoga dana. Obična voda iz slavine je najbolja jer gasi žeđ, a ne sadrži kalorije.

Budi fizički aktivan - najmanje 30 minuta na dan

Penji se stepenicama, idi u šetnju. Tvome tijelu treba najmanje 30 minuta vježbe svaki dan. Preporučuje se isto tako da se baviš nekim sportom jednom ili nekoliko puta sedmično. Djeca treba da su aktivna najmanje jedan sat svakoga dana. Sve vrste fizičke aktivnosti su zdrave za djecu i odrasle, mlade i stare. To je dobro za tvoje tijelo i opće raspoloženje, a pomaže ti i u održavanju idealne težine.

Više informacija o tome možeš naći na internet-stranicama www.altomkost.dk i www.helse.dk.

Dodaci ishrani

Vitamin D

Ako imaš tamnu kožu i provodiš veći dio dana u zatvorenom prostoru, ili ti je koža pokrivena te ne prima mnogo sunčevog svjetla, trebaš uzimati vitamin D kao dodatak u ishrani. Trebaš unositi dodatak od 10 mikrograma dnevno. Obrati se apotekaru za savjet, kako da na najbolji način zadovoljiš potrebu za vitaminom D. Raspitaj se i kod zdravstvenog savjetnika.

Organizam i sam proizvodi vitamin D kada je koža izložena sunčevoj svjetlosti. Međutim, ako sve vrijeme provodiš u zatvorenom prostoru ili u sjeni, tvom tijelu bit će teško da proizvede vitamin D, a s druge strane vrlo malo hrane sadrži ovaj vitamin. Ako tvoje tijelo ne dobija dovoljno vitamina D, možeš završiti sa bolovima u rukama i nogama, kao i sa slabljenjem muskulature.

Kalcijum

Ako ne piješ dovoljno mlijeka ili ne jedeš dovoljno mliječnih proizvoda, trebaš uzimati dodatni kalcijum, između 500 i 1000 grama dnevno.