10 Kultura i slobodno vrijeme
Bogate mogućnosti
Danska ima bogate mogućnosti za kulturni i rekreativni život. Ponuda sadrži sve od muzike, teatra, kina, umjetnosti, muzeja i izložbi pa do predavanja, obrazovanja u slobodno vrijeme, sporta i mnogo različitih udruženja.
Opštine sarađuju sa udruženjima po pitanju aktivnosti u lokalnoj zajednici. Više o tome možeš saznati na internet-stranici svoje opštine.
Neke aktivnosti i događaji su besplatni, dok drugi puno koštaju. Penzioneri i studenti imaju pravo na popuste na mnogim mjestima.
Informacije o aktuelnim kulturnim događajima širom zemlje možeš naći na: www.kultunaut.dk.
Počni sa bibliotekom
Bibioteka je dobro mjesto da za početak, ukoliko želiš saznati više o danskom društvu ili šta se dešava u opštini u kojoj živiš.
Pomoć je pri ruci
U Danskoj je korištenje biblioteke besplatno. Iz biblioteke možeš da posuđuješ knjige, muziku, DVD-ove i kompjuterske igre. Takođe imaš pristup internetu i dnevnoj štampi i možeš dobiti pomoć pri traženju konkretnih informacija i materijala. Na raspolaganju ti stoji, između ostalog, mnogo korisnih brošura koje izdaju razne organizacije i javne vlasti.
Mnoge biblioteke imaju klubove za mlade, organizuju izložbe, prikazuju filmove, organizuju teatarske predstave za djecu i pozivaju govornike kao goste. Mnoge od njih takođe pružaju pomoć oko domaćih zadataka, nude aktivnosti za jezičnu stimulaciju i različite priredbe u cilju integracije.
Knjige na nekoliko jezika
U biblioteci možeš dobiti i pomoć oko pronalaženja knjiga i časopisa na različitim jezicima. Ukoliko biblioteka nema knjige ili časopise koje tražiš,može ih naručiti za tebe.
Mediji i javna debata
Misliti i govoriti slobodno
Sloboda mišljenja i govora je važan dio demokratije. To se izmedju ostalog manifestuje u slobodnoj štampi i u javnoj debati.
Mediji za građane stranog porijekla
Karakteristika svakodnevnog života u Danskoj su brojne TV i radio stanice, novine i časopisi, kao i raširena komunikacija preko interneta. Brojni mediji su posebno namijenjeni građanima stranog porijekla. Više informacija o tome možeš naći na www.finfo.dk.
Široka medijska slika
Veliki dio medija se koncentrira čisto na zabavu. No, kulturne, političke i ostale javne debate zauzimaju najviše mjesto u vijestima, kako bi se održao fokus na problemima i rješenjima važnim za društvo.
Danski radio i TV2 su javni servis.* Njihova dužnost je da ponude širok izbor radio i TV programa interesantnih za sve slojeve stanovništva.
Javni servis se temelji između ostalog na sredstvima dobijenim preko medijske pretplate*. Pretplatu moraš platiti ukoliko želiš primati radio i TV signal, bez razlike da li je to preko radija, TV prijemnika, mobilnog telefona ili kompjutera. Medijska pretplata se plaća dvaput godišnje. Visinu pretplate reguliše danski parlament.
Za medijsku pretplatu* možeš se registrovati na stranici www.dr.dk.
Osim toga, možeš se dodatno pretplatiti na razne privatne kablovske TV mreže.
Aktivnost u slobodnom vremenu
Zajedno sa drugima
Mnogi ljudi u Danskoj koriste slobodno vrijeme da poboljšaju svoje vještine u određenoj oblasti ili temi, da razviju kreativnost ili za pohađanje predavanja. To čine u večernjim školama, narodnim višim školama ili kao članovi udruženja. Sretanje i druženje sa drugim ljudima je važan dio ovih aktivnosti.
Narodne više škole (Folkehøjskole)
Narodna prosvjeta
Sredinom 19. vijeka utemeljena je tradicija narodnog prosvjećivanja, koja i do dan danas karakteriše dansko društvo. Ona u suštini obuhvata ideal da svako treba da ima slobodan pristup učenju i znanju o društvu. Kao rezultat ovog kulturnog pokreta nastala je Danska narodna viša škola.*
Danas su širom zemlje rasprostranjene narodne više škole, koje se najčešće nazivaju samo „više škole“. Više škole nude kurseve iz mnogih različitih oblasti, od kreativnih do akademskih predmeta i više opštih društvenih nauka.
Stručni i osobni razvoj
U višoj školi ljudi mogu da napreduju i da se razviju i na stručnom i na osobnom nivou, i da istovremeno imaju i mogućnost da upoznaju razne ljude. Boravak u višoj školi može ti takođe pomoći da otkriješ da li imaš neophodnu motivaciju za završavanje stručne obuke, obrazovnog programa za mlade ili visoke škole.
Kulturne aktivnosti
Dok traje kurs živiš i hraniš se u školi. Kursevi mogu da traju od jedne sedmice do jedne godine. Kao dodatak nastavi, škola pruža mogućnost za brojne kulturne aktivnosti: ekskurzije, zabave i večernje prezentacije. Ukoliko ne želiš ili nemaš mogućnost da stalno boraviš u višoj školi, možeš živjeti kod kuće i samo pohađati dnevnu nastavu.
Više o višim školama možeš naći na stranici www.hojskoler.dk.
Za mlade doseljenike
Udruženje narodnih viših škola organizuje posebne kurseve i boravke u višim školama za doseljenike. Primjer je i „Sommercamp“ (ljetna škola), kurs za mlade na višoj školi u trajanju od tri sedmice. "Sommercamp“ će se održavati od 2007 do 2009. Učesnici imaju nastavu iz školskih i opštih predmeta i na taj način mogu ojačati svoje stručno znanje za vrijeme ljetnjeg odmora. Više o programu „Sommercamp“ nadji na www.campsommer.dk.
Možda imaš pravo na finansijsku pomoć u vezi sa boravkom na višoj školi. Više informacija o tome možeš naći na www.emph.dk.
Na višoj školi imam prijatelje iz cijele Evrope
Ali je došao iz Avganistana u Dansku 2003. Učenik je Evropske više škole u mjestu Kalø. Nakon toga želi da se obrazuje za socijalnog i zdravstvenog asistenta kako bi kasnije završio za radiološkog tehničara.
„Svoja iskustva kao učenik u višoj školi nikada neću zaboraviti. Upoznao sam prijatelje iz cijele Evrope i učim jezike i mnogo toga o danskom društvu. Cijelo vrijeme poboljšavam svoje znanje. U slobodno vrijeme se zabavljamo gledajući filmove, igrajući fudbal ili košarku. Ovdje nikada nisi osamljen“.
Večernje škole
Nastava iz mnogih predmeta
Mnogi pohađaju večernju školu u kojoj se može dobiti nastava iz raznih predmeta. To može biti jezička nastava ili nastava iz drugih predmeta. No, među predmetima mogu takođe da budu filozofija, istorija, vaspitanje djece i razgovori o kulturnim temama. Osim toga, daju se časovi u vezi sa tijelom i fizičkom aktivnošću, kuhanja, šivanja, slanja pošte, pjevanja i još mnogo toga. Mnoge večernje škole nude specijalne kurseve za nove građane. Kao opšte pravilo, večernjim školama rukovode Prosvjetna udruženja* poput AOF-a (Radničko prosvjetno udruženje), LOF-a (Liberalno prosvjetno udruženje) ili FOF-a (Narodno prosvjetno udruženje).
Kursevi nisu besplatni, no budući da škole primaju subvencije od opštinskih vlasti, učesnici ne moraju platiti punu cijenu.
Posjeti internet-stranicu svoje opštine da saznaš više o aktivnostima večernjih škola u tvojoj oblasti.
Život u udruženjima
Ljudi koji dijele zajednički interes
Danska je jedna od rijetkih zemalja na svijetu u kojoj je većina građana član nekog udruženju. U udruženjima se sreću ljudi koji imaju zajednički interes. To može biti interes stručne, političke ili kulturne prirode.
Mnogi veoma različiti interesi
Danska ima bezbrojna udruženja, organizacije i klubove. Sportska udruženja, političke partije, stambena, umjetnička, muzička, doseljenička i vjerska udruženja, kao i udruženja ljudi sa određenim hobijima - samo su neki od primjera. Provjeri pod „udruženja“ u lokalnom telefonskom imeniku. Ili na internet-stranici tvoje opštine.
Neki rade iz ubjedjenja
Određena udruženja rade na očuvanju interesa različitih grupa, kao što su osobe s invaliditetom, razne grupe pacijenata, starije osobe ili homoseksualci. Neki takođe rade na određenim političkim ciljevima, kao što su zaštita okoline i briga o životinjama.
Mjesta za sastanke
Naposljetku, postoje takođe mjesta za sastajanje, klubovi i klupske prostorije, koje su najčešće vezane za određeno stambeno područje, gdje se ljudi igraju karata, debatiraju, bave se određenim hobijem ili slušaju govore i predavanja.
Svako može da osnuje udruženje
Svi imaju pravo na osnivanje udruženja. Sve što je potrebno je da se održi sastanak - statutarni generalni sastanak - na kojem će se utvrditi i zapisati ciljevi udruženja i pravila koja važe u udruženju. Pravilnik treba da sadrži odredbe o tome ko može da postane član udruženja, koliko članova treba da ima u odboru, kada će se održavati godišnji generalni sastanak itd. Standardnu verziju pravilnika možete naći na www.familieadvokaten.dk.
Ti se možeš uključiti
Udruženje pruža dobru priliku da upoznaš ljude i da aktivno učestvuješ u svojoj lokalnoj zajednici. Udruženjima rukovode odbori koje biraju članovi udruženja. Kao član udruženja, možeš davati prijedloge o radu udruženja i da se kandiduješ za člana odbora.
Udruženja za nove građane
Postoje brojna udruženja koja su od posebnog interesa za nove građane. Takva udruženja su udruženja za određene nacionalnosti, prijateljska udruženja i udruženja koja imaju fokus na integraciji i dodiru kultura. Za više informacija pogledaj stranicu www.finfo.dk.
Sport i vježbanje
Ukoliko se želiš baviti sportom ili vježbati u društvu sa drugima, možeš se učlaniti u sportski klub. Tamo možeš, na primjer, igrati fudbal, rukomet, tenis, badminton, plivati ili gimnasticirati.
Ograničena članarina
Gotovo sve vrste organizovanih vježbi i sporta vode udruženja i organizacije u koje se građani mogu učlaniti. Moraš platiti da bi postao član, no u određenim slučajevima opština snosi dio troška, tako da članarina ostaje niska.
Roditelji pomažu
Mnoga djeca i mladi u slobodno vrijeme bave se raznim sportovima. Uobičajeno je da roditelji podržavaju svoju djecu na primjer plaćanjem članarine, transportom do i sa treninga i učestvovanjem u aranžmanima.
Religija
Svako može slobodno praktizirati svoju religiju
U Danskoj, svi slobodno mogu da praktiziraju svoju religiju i da žive u skladu sa svojim pogledima na život, pod uslovom da poštuju zakon. Svako ima pravo da promijeni svoja ubjeđenja i pripadnost određenoj religiji - na primjer da napusti jednu vjersku zajednicu da bi postao član druge. Postoji i praktikuje se mnogo različitih vjerovanja i poglede na život. Neki ljudi vjeruju u božansko biće, dok drugi baziraju svoj pogled na život na sekularnim, humanitarnim ili drugim vrijednostima.
Danska narodna crkva*
Izvršava usluge društvu
Saglasno danskom Ustavu, danska evangelističko-luteranska crkva* je Danska narodna crkva i nju zvanično podržava država. Danska narodna crkva izvršava niz zadataka i usluga društvu u cjelini. To obuhvata registrovanje rođenja, krštenja i smrtnih slučajeva.
Većina gradjana su članovi Danske narodne crkve
Većina građana pripada Danskoj narodnoj crkvi. Većina postaje članom crkve krštenjem još kao dijete.
Ako si se doselio u Dansku i htio bi biti član Danske narodne crkve, otvoreno ti je nekoliko mogućnosti:
- Ako si član neke druge evangelističko-luteranske zajednice, a ne Danske narodne crkve, bićeš registrovan kao član Danske narodne crkve u isto vrijeme kada budeš registrovan u Dansku narodnu matičnu službu.
- Ako si kršteni, ali ne u evangelističko-luteranskoj vjeri, i želiš da postaneš član Danske narodne crkve, obrati se svešteniku u crkvi.
- Ako nisi kršten, možeš da postati član Danske narodne crkve tako što ćeš dozvoliti da budeš kršten.
Ako ne želiš biti član Danske narodne crkve, svoju članarinu možeš otkazati tako što ćeš kontaktirati sveštenika u svojoj opštini.
Crkveni porez
Članovi Danske narodne crkve moraju plaćati crkveni porez. Taj novac se koristi za rad crkve i održavanje groblja. Crkve vrše usluge i obavljaju crkvene ceremonije kao što su krštenje, vjenčanje i pogrebi.
Više informacija o tome kako da postaneš član Danske narodne crkve, možeš naći na interent-stranici Ministarstva crkvenih poslova tj. www.km.dk.
Druge vjerske zajednice
150 različitih religijskih zajednica
U Danskoj postoji oko 150 različitih većih ili manjih vjerskih zajednica.
Pravo na izgradnju objekata
Vjerske zajednice imaju pravo da angažuju sveštenike, hodže, rabine ili da imenuju predvodnike zajednica. Vjerske zajednice takođe imaju pravo da podižu zgrade koje se mogu koristiti za religiozne obrede. Sve što je potrebno je da se poštuju uobičajeni propisi i pravila o gradnji. Vjerske zajednice takođe mogu da provode svoje dobrovoljno obrazovanje djece i mladih.
Priznate i registrovane vjerske zajednice
Preko 100 vjerskih zajednica, uključujući islamske, budističke i hinduističke zajednice, je priznato u smislu da njihovi sveštenici imaju ili mogu dobiti pravo da vrše vjenčanja.
Jedanaest vjerskih zajednica je priznato kao registrovane vjerske zajednice (trossamfund) prijašnjim propisima. To znači da mogu da sprovode krštenja i vjenčanja. Takođe mogu da izdaju potvrde i izvode koji imaju istu važnost kao oni koje izdaje Danska narodna crkva.
Odobrene i priznate vjerske zajednice mogu dobiti dozvolu za izgradnju groblja.
Troškovi članarine se mogu odbiti od poreza.
Članovi odobrenih i priznatih vjerskih zajednica imaju pravo da odbiju trošak članarine i poklona vjerskoj zajednici od poreza nakon što poreska uprava odobri vjerskoj zajednici pravo na to. Obaveza plaćanja poreza na imovinu se ne odnosi na crkve i groblja vjerskih zajednica. Vjerske zajdenice takođe ne plaćaju nikakav porez na zemljište na kojem se nalaze objekti za religiozne obrede.
Više o vjerskim zajednicama možeš saznati na internet-stranici Ministarstva za crkvene poslove: www.km.dk.
Proslave i socijalno zajedništvo
U slobodnom vremenu imaćeš priliku da se sretneš sa tradicijom i običajima vezanim za život u gradu, susjedstvo, prijateljstvo, socijalna okupljanja i rođendanske proslave. Mnoge škole, dnevni centri i sportski klubovi organizuju zabave i proslave. Veliki broj gradova i naselja ima vlastite običaje za organizovanje proslava i socijalna okupljanja.
Dječji rođendani
Mnogi roditelji predškolske i školske djece pozivaju prijatelje i školske drugove svog djeteta na rođendansku proslavu. Neki pozivaju samo dječake ili djevojčice. Torte, kolači, čokoladno mlijeko i bezalkoholna pića. Pjevanje rođendanskih pjesmica i igranje igara čine tradicionalnu dansku dječju rođendansku proslavu. Od djece koja su pozvana na rođendansku zabavu se očekuje da donesu rođendanski poklon. Ako nisi siguran koliko skup poklon treba kupiti, pitaj druge roditelje.
Proslave i okupljanja
U Danskoj se organizuju proslave mnogih događaja kao što su: vjenčanja, krštenja, krizma, rođendani i religiozni festivali. Ljudi isto tako organizuju zabave kad kupe novi stan, završe školovanje, prije nego što krenu na putovanje ili jednostavno kad su za to raspoloženi.
Zatim pozovu prijatelje, porodicu ili kolege sa posla na jelo i piće, muziku i ples.
Ako si pozvan na neku proslavu, bilo bi dobro da domaćinima poneseš neki mali poklon. Bocu vina, buket cvijeća, čokoladu itd. Ako si pozvan na rođendan, očekuje se da doneseš poklon.